Ekolozi pozdravljaju zaustavljanje Bloka 7, drugi su naglašavali da je to loš potez prema Kinezima
Riječ je o podizvođaču radova, koji se shodno ugovoru, obavezao za proizvodnju kotla, turbine i generatora bloka. Kineski konzorcij koji učestvuje u ugovoru predložio je njegovu izmjenu, a koju su ekolozi ocijenili kopijom originalnih dijelova krucijalnih za funkcionisanje jednog takvog energetskog objekta.
Prema kineskoj ponudi, Shanghai Boiler Works Co., Ltd. (SBWL) trebao bi snabdijevati kotao sa tehničkom podrškom i licencom GE -a, a Shanghai Electric Group (SEC) isporučila bi STG sa Siemensovom licencom za tehnologiju.
Međutim, Elektroprivreda BiH na to ne pristaje, a finalnu odluku na takav stav jučer je dala i Federalna vlada. Ako se uzme u obzir raniji stav kineskog konzorcija, koji je decidan da nisu u mogućnosti ispoštovati prvobitnu verziju ugovora, Blok 7 je investicija koja neće biti realizirana.
Realizacija projekta i dug koji bi građani otplaćivali
Posljednji potez federalne vlasti pozdravili su i ekolozi. Denis Žiško iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju ističe da je napokon poduzet pravi potez, kojem se trebalo i ranije pribjeći, odnosno onoga trenutka kada su Kinezi počeli nuditi alternativnu opremu.
"Ovo je izuzetno dobra stvar, a čak i da je General Electric oprema u pitanju, projekat Bloka 7 je bio osuđen na propast. Još od samog početka se znalo da prihvatanjem dekarbonizacije društva do 2050. godine izgradnja novih blokova termoelektrana na ugalj postaje neisplativa", kaže Žiško za Klix.ba.
Realizacija Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, prema njegovim riječima, donosi ogroman dug koji bi vraćali građani u Federaciji BiH, s obzirom na to da je Federalni parlament dao garanciju za vraćanje kredita kod Izvozno-uvozne banke Kine u iznosu od 613.990.000 eura, a koji je ugovorila Elektroprivreda BiH.
"Kada je riječ o ekološkom pitanju, naši nadležni napokon trebaju početi ulagati u mjere smanjenja zagađenja zraka, što su trebali uraditi još od 2018. godine, ne zato što je to potpisano u nekom sporazumu, već što bi napokon pokazali određenu dozu osjećaja prema svojim građanima. Također, trebaju početi implementirati i mjere kako bi zaštitili njihovo zdravlje, posebno u područjima koja su u neposrednoj blizini termoelektrana, ali i šire", naglašava Žiško.
Trendovi koji se trenutno dešavaju, zatim usvajanje mehanizma za usklađivanje cijena u vezi s emisijama CO2 od Evropske unije, koji će se početi primjenjivati u periodu od 2025. do 2030. godine, dovode do upitnosti konkurentnosti energije iz termoelektrana na ugalj sa Balkana, odnosno BiH.
"U posljednje vrijeme smo čuli mnogo priča da će se otvarati nove teremoelektrane, odnosno pokretati stari blokovi koji su zatvoreni u Njemačkoj i nekim drugim zemljama, što je tačno. Razlog je takav kako bi se premostio period od godinu ili dvije, dok se ne riješi pitanje fosilnog gasa iz Rusije. Onoga trenutka kada se to riješi, te termoelekratne će opet biti ugašene, a sam proces dekarbonizacije energetskog sektora će biti ubrzan. Tako da nema nikakvih pomjeranja u rokovima koji su predviđeni za konačno zatvaranje termoelektrana na ugalj", dodaje Žiško.
U ovom trenutku, električna energija iz vjetra i solara je daleko jeftinija od one koja nastaje iz uglja.
"Problem je što se formiranje cijena na otvorenom tržištu Evrope praktično definiše cijenom fosilnog gasa, ali energija iz vjetra i solara je daleko niža od one iz uglja", potcrtava Žiško.
Kritike Vladi FBiH
S druge strane postoje i oni koji su otvoreno kritikovali Vladu FBiH zbog evidentne propasti ovog projekta. Tako je još prošle godine Semir Efendić istakao da je Vlada FBiH pokazala nezainteresovanost prema velikom kineskom projektu u Tuzli, a da su posljedica takve neprofesionalnosti gubljenje Kine kao prijatelja
Efendić naglašava kako se "sa velikim partnerima kao što je Kina ne možete tako odnositi". Odnosno može, ali da je cijena prevelika.
"Pored toga što je uništila sve čega se dotakla u proteklih četiri godine regularnog i tri godine uzurpiranog mandata, vlada Fadila Novalića počela je nanositi nesagledivu štetu i međunarodnom položaju naše države. Kada upropaste gradnju hidroelektrane Vranduk ili tunela Hranjen, tu postoji šansa da se stvari poprave, međutim kada izgubite prijatelja u međunarodnim odnosima, to je teško popraviti. Reći će neko kako Blok 7 nije ni trebalo graditi sa Kinezima. Možda i nije, ali o tome se moralo razmišljati prije potpisivanja ugovora. Upravo ovih dana Kinezi su završili izgradnju (spajanje) Pelješkog mosta u susjednoj Hrvatskoj, mosta čiju izgradnju su finansirali EU i Hrvatska, a u Bosni i Hercegovini Kinezi ne mogu graditi ni od novaca koji osigura (kao kredit) njihova državna banka. Oni te poruke znaju čitati", naglasio je Efendić još prošle godine.
Efendić je, očigledno ljut zbog ovakvog odnosa prema Kinezima, pojasnio entitetskoj vlasti da su njihove trenutne sposobnosti mnogo daleko od diplomatije, a mnogo blizu uhljebljavanju.
Ekolozi smatraju da je odustajanje od projekta dobar potez
Žiško posebno važnim smatra korištenje trenutka u kojem su elektroprivrede zaradile enormno velike iznose novca, zahvaljujući izvozu električne energije. Smatra da taj novac treba uložiti u postrojenja za odsumporavanje te filtere koji će smanjiti PM čestice i pomoći svima nama da sačuvamo svoje zdravlje.
"Također, time bismo ispoštovali i određene obaveze koje smo preuzeli kroz ugovor o energetskoj zajednici i u krajnjoj liniji ih prepisali u našu legislativu. Vrijeme je da vlasti počnu poštovati zakone koje su sami usvojili", nastavlja Žiško.
Period od deset do 15 godina, koliko će još raditi pojedini blokovi u bh. termoelektranama je sasvim dovoljan za implementiranje takozvane "pravedne tranzicije".
"Ako krenemo danas, to nam daje dovoljno vremena da počnemo intenzivno raditi na izgradnji postrojenja koja proizvode električnu energiju iz sunca i vjetra, a posebno obezbijediti građanima da proizvode svoju energiju. Za takvo nešto je potrebno usvojiti adekvatne zakone. Danas sam dobio informaciju da se u ponedjeljak na Odboru za energetiku Federalnog parlamenta razmatra izmjena Zakona o obnovljivim izvorima. Taj proces treba ubrzati jer zakon u ladicama stoji od 2019. godine. Što se prije usvoji, prije će građani početi ulagati svoja sredstva u proizvodnju postrojenja na svojim kućama i samim tim ćemo ubrzati proces tranzicije i riješiti problem snabdijevanja električnom energijom, a uz toplotne pumpe u konačnici dekarbonizirati društvo onako kako smo potpisali Sofijskom deklaracijom", kaže Žiško.
Žiško pred sami kraj kaže da je u međuvremenu potrebno obezbijediti mogućnosti za ljude koji su trenutno uposleni u rudnicima i ostatku energetskog sektora, za rad u drugim oblastima, kroz prekvalifikaciju i slično.
"I za to postoji novac koji je Evropska unija spremna obezbijediti, ali je samo potrebno da se naše vlasti uozbilje i naprave ozbiljne planove za dekarbonizaciju i da kažu konačno koji je to datum na koji će se zadnja termoelektrana ili rudnik zatvoriti u BiH. Samim tim ćemo moći praviti neke konkretne planove i dinamiku zatvaranja, odnosno otvaranja novih kapaciteta u obnovljivim izvorima energije", zaključio je Žiško.
