Mišljenje struke
72

Inflacija neće "ispuhati", najveći problem je što vlasti u BiH i ne mogu uraditi mnogo

R. D.
Ilustracija: Soham Sen/ThePrint
Ilustracija: Soham Sen/ThePrint
Inflacija je akutna ekonomska bolest, a paleta rješenja ili lijekova ni u sređenim državama nije uvijek ista, niti poznata. U zemljama kao što je naša, sa stalnim političkim blokadama i još bitnije "currency boardom", situacija je još teža.

Prije svega čini se da će nas inflacija pratiti i u ovoj godini, optimistične najave da će inflacija "ispuhati" sada su ustupile mjesto stavovima da bi se slična stopa inflacije mogla očekivati i naredne godine smatra ekonomski Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor s Visoke škole "Internacionalna poslovno-informaciona akademija" Tuzla.

"Bitno je znati da je inflacija u BiH uvezena, s obzirom da smo kao dio globalnog tržišta izloženi svjetskom kretanju cijena. O razlozima pojave inflacije je često govoreno, prvenstveno se kao uzroci uzimaju višegodišnja monetarna ekspanzija na svjetskom nivou i povećana potražnja u odnosu na 2020. godinu uz poremećene lance dobave. Ono što u ovom momentu diktira ovakav trend jeste prije svega rast cijena energenata, prvenstveno nafte i o kretanju ovog pokazatelja će uvelike ovisiti kretanje cijena u predstojećem periodu", kaže on u komentaru za za portal Klix.ba.

Prema podacima agencije za statistiku cijene hrane su u protekloj godini rasle po duplo većoj stopi od zvaničnog indeksa potrošačkih cijena, zbog čega je percepcija inflacije značajno veća od njenog stvarnog nivoa, dodaje on.

"Što se diče djelovanja monetarnih vlasti u BiH one realno, zakonski nemaju puno prostora zbog valutnog odbora. Jedini instrument monetarne politike koji CBBiH ima na raspolaganju u ovoj situaciji, a to je povećanje stope obaveznih rezervi banaka, ne bi u našim uslovima postiglo rezultate, jer su banke kod nas prelikvidne i to ne bi utjecalo značajno na nivo monetarne mase u opticaju", kazao je.

Smatra i kako izvršne vlasti imaju određene mehanizme koji mogu donekle amortizirati inflatorne udare.

"Ako cijenu nafte označimo kao trenutnog katalizatora inflacije, a znamo da u maloprodajnoj cijeni značajan udio čine trošarine, tu se nalazi prostor za djelovanje u smjeru sniženja ili stabilizacije cijena ovog energenta. U izbornoj godini je naravno iluzorno očekivati da će vlasti na ovaj odreći značajnih budžetskih prihoda. Čak šta više, vidimo da zbog objektivnog pritiska javnosti čiji realni lični dohodak se umanjuje kroz djelovanje rasta cijena, vlade na svim nivoima djeluju "niz dlaku" kroz povećavanje ličnih primanja za različite kategorije budžetskih korisnika što svakako nije antiflantorno. U narednom periodu je zbog povećanja troškova rada realno očekivati i rast cijena u uslužnom sektoru koji nije u prvom valu inflacije značajnije djelovao na cijene", zaključio je Bećirović.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou za BiH u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4 posto, što je sada već ozbiljan rast cijena. Interesantno, podaci za FBiH pokazuju veći rast, što znači da je u RS-u rast cijena bio manji nego što je prosjek za BiH.

Inflacija u eurozoni prošlog mjeseca porasla je na novi rekordni nivo, prkoseći očekivanjima o velikom padu i dodajući već velikim sumnjama da su pritisci na cijene benigni i privremeni kako Evropska centralna banka još uvijek očekuje.

Inflacija u 19 zemalja eurozone ubrzala se na 5,1 posto u januaru sa 5 posto u decembru. Ovo je znatno preko očekivanja za pad na 4,4 posto, saopštila je statistička agencija Evropske unije Eurostat.