Podaci FAO-a
67

Globalni rast cijena: Zašto je više od 800 miliona ljudi širom svijeta gladno?

A. Ku.
© Shutterstock
© Shutterstock
Nivo gladi raste širom svijeta. Čak 828 miliona ljudi, odnosno 10 posto svjetskepopulacije, odlazi na spavanje gladno, 46 miliona više nego prethodne godine, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Od onih koji su pogođeni glađu, dvije trećine su žene, a 80 posto živi u područjima sklonim klimatskim promjenama.

Nakon decenije konzistentnog smanjenja, globalna glad je bilježila trend rasta posljednjih godina. Između 2019. godine i 2021. godine, broj pothranjenih osoba porastao je za više od 150 miliona, prvenstveno podstaknut sukobima, klimatskim promjenama, ekonomskim šokovima i pandemijom koronavirusa.

Povećali su se i troškovi hrane. Između 2019. godine i 2022. godine FAO indeks cijena hrane (FPI), koji mjeri promjenu globalnih cijena korpe prehrambenih proizvoda uključujući šećer, meso, žitarice, mliječne proizvode i biljna ulja, porastao je sa 95,1 boda na 143,7 bodova.

"Čak i dok su globalne cijene prehrambenih proizvoda rasle, povećanja na nivou zemlje se razlikuju, jer zemlje primjenjuju različite politike", kaže Monika Tothova, ekonomista u odjelu za trgovinu i tržišta FAO-a.

Najnoviji izvještaj UN-a o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI) otkrio je da većina pothranjenog stanovništva svijeta živi u Aziji, gdje je oko 425 miliona ljudi 2021. godine bilo gladno. Međutim, prevalencija gladi je najveća u Africi, sa 278 miliona pogođenih te godine.

Broj ljudi koji doživljavaju akutnu nestašicu hrane, što mjeri nesposobnost osobe da konzumira adekvatnu hranu i, kao rezultat, dovodi u neposrednu opasnost njihove živote ili sredstva za život, porastao je već četvrtu godinu 2022. godine, a 258 miliona ljudi suočeno je s akutnom gladi, prema Globalnom izvještaju o krizi hrane iz 2023. godine.

"Ekonomski šokovi su nadmašili sukobe kao primarni pokretač akutne nesigurnosti hrane i pothranjenosti u nekoliko velikih prehrambenih kriza", kaže Tothova.

Godine 2022. rat između Rusije i Ukrajine, dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, doveo je do ogromnih poremećaja u međunarodnim lancima snabdijevanja koji su podigli cijene žitarica, đubriva i energije. To je dovelo do toga da je globalni FPI dostigao najviši nivo u historiji.