Drugi po redu samit skupine G-20, trebao bi dogovoriti mjere za veći nadzor globalnoga gospodarstva čime bi se izbjegle neke buduće recesije i krize, no opseg promjena govori da skupina još nije spremna krenuti u temeljit preustroj globalnog financijskog sustava, piše agencija dpa.
Nacrt zaključaka pripremljenih za summit predviđa povećanje sredstava za MMF-u sa sadašnjih 250 milijardi na 750 milijardi dolara kako bi ta institucija pomogla zemljama u razvoju da prevladaju gospodarsku krizu.
Još u četvrtak govorilo se da će se sredstva za MMF udvostručiti.
Agencija AFP javlja da bi G-20 trebao ukupno deblokirati do 1.000 milijardi dolara za svjetsko gospodarstvo, ako se pridodaju sredstva za Svjetsku banku.
Prema nacrtu Svjetska banka trebala bi povećati svoj zajmodavni kapacitet i u "najboljem slučaju, mogli bismo dobiti paket od 1.000 milijardi dolara", rekao je neimenovani južnoamerički diplomat.
K tomu, G-20 je odlučio donijeti kaznene mjere za porezne oaze u slučaju da one ne žele otkriti fiskalne informacije.
No članice se još spore oko objave popisa poreznih oaza, odnosno država koje ne žele surađivati.
Londonski skup treba, prema nacrtu, dogovoriti i regulaciju velikih hedge fondova te uspostavu novog nadzornog tijela za praćenje globalnoga financijskog sustava.
Lideri trebaju dogovoriti i brzu reviziju sporazuma Basel II kojima bi pomogli uspostaviti nove međunarodne standarde za bankovne regulatore.
U završnoj izjavi, čelnici G-20 trebaju odaslati oštro upozorenje o prijetnji protekcionizma, poglavito u vrijeme pada globalne trgovine.
Samit je, kako prenosi Reuters, odlučio na idućem sastanku skupine zemalja G-8 u Italiji oživjeti takozvane "pregovore iz Dohe" o liberalizaciji trgovine. Ti su pregovori dugo blokirani zbog neslaganja oko državnih subvencija što ih zapadne zemlje isplaćuju svojim poljoprivrednicima.
Nove gospodarske sile poput Kine, koje uz industrijski najrazvijenije države čine skupinu G-20, žele preustroj svjetskih financijskih tržišta.
Ta rastuća gospodarstva smatraju da će novi svjetski financijski poredak oslabjeti stisak Sjedinjenih Država i Zapada nad institucijama kakva je MMF.
Dpa doznaje da su Francuska i Njemačka uspjele u težnji da reformu tržišta uvrste u završnu izjavu samita. Te dvije zemlje inzistirale su da G-20 donese konkretne odluke o reformama globalnih financijskih tržišta, što bi bio primjeren odgovor na ubrzanu globalizaciju.
Pariz i Berlin protive se želji Washingtona da se većim fiskalnim stimulativnim mjerama odgovori na ekonomsku krizu.
Idući samit priprema se za kraj godine, a skup u Londonu tek je drugi po redu otkako je G-20 osnovan prije 20 godina, nakon prvog sastanka održanog u Washingtonu prije šest mjeseci.
G-20 obuhvaća 7 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusiju te nove gospodarske sile kakve su Indija, Kina i Brazil. Svi zajedno čine oko 85 posto svjetske gospodarske aktivnosti.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
