Predsjednik Islamske razvojne banke: Osigurali smo 124 milijardi dolara za muslimanske zajednice u razvoju
IDB ima 56 zemalja članica, osnovana je 1975. godine i njena glavna uloga je pomaganje muslimanskih zajednica u državama članicama, ali i u državama koje ne čine punopravni dio banke.
Hajjar je bio gost i učesnik ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma.
Imenovani ste za novog predsjednika IDB-a. Koja je vaša vizija za IDB?
Kada sam preuzeo funkciju predsjednika počeo sam proučavati trenutni status, snagu, pozitivne osobine i aspiracije za budućnost u zemljama članicama. Kao rezultat toga razvili smo petogodišnji plan koji će biti implementiran za vrijeme mog mandata.
Što se tiče programa, a kako bismo ispunili očekivanja zemalja članica, IDB će proširiti svoje partnerstvo sa faktorima unutar socioekonomskog razvoja kako bismo postali “banka za razvoj I investitore.
Kako bismo ovo postigli, IDB će raditi na održavanju svijesti o programima banke, a kroz promociju projekata u svim fazama. Na taj način IDB želi privući investitore i utjecajne osobe u državama članicama.
Također, radit ćemo na povezanosti virtuelnih i nevirtuelnih platformi kako bi ostvarili značajnu saradnju sa stanovnicima zemalja članica. IDB će graditi kapacitete koristeći građane kao izvor znanja i benefita u isto vrijeme. Izgradit ćemo model održivog samofinansiranja kroz mobilizaciju resursa građanstva bez obzira na različite ciljeve u vezi sa odobrenim projektima IDB-a.
Projekti IDB-a će biti implementirani kroz učešće građana, tačnije kroz procjenu kvalitete projekta I evaluacije utjecaja. Takav model osigurat će brzu izvršenje kroz realnu i virtuelnu prisutnost po niskoj cijeni.
Politike i mehanizmi supervizije bit će implementirani kako bi se očuvala održiva atmosfera stvaranja partnera u građanstvu, a kako bi se održao utjecaj projekata. IDB će veće ovlasti dati lokalnim ispostavama I uredima u cilju boljih rezultata.
Koji su glavni zaključci nedavno okončanog 42. susreta predstavnika IDB-a u Džedi?
Predstavnici IDB-a i gosti učestvovali su u dvodnevnoj razmjeni ideja o rješavanju izazova kada je u pitanju učešće mladih u razvoju. Vijeće guvernera IDB-a donijeli su zaključak o nekoliko najvažnijim segmentima.
1. Problemi u vezi sa migrantima, raseljene ljude unutar matične zemlje, izbjeglice i rehabilitacija postkonfliktnih društava i njihova rekonstrukcija.
2. Nezaposlenost i ekonomsko osnaživanje mladih 3. Važnost regionalne ekonomske integracije 4. Važnost razvoja ljudskih resursa uključujući zdravstvo i obrazovanje 5. Osiguravanje finansijske stabilnosti i održivosti IDB-a kroz mobilizaciju resursa.
Odbor izvršnih direktora IDB-a odobrio je paket projekata u vrijednosti od 453,3 miliona američkih dolara, a koji pokrivaju područje ekološki prihvatljive energije, zdravstva, poljoprivrede i stanogradnje u Turskoj, Jordanu, Ugandi i Surinamu. Dodatni projekti za muslimanske zajednice u državama koje nisu članice IDB-a zahvataju BiH, Keniju i Ruandu.
Nekoliko vrlo važnih rezultata saopćeno je tokom susreta u Džedi uključujući godišnji izvještaj sa svim detaljima aktivnosti, projekata i finansiranja koje je IDB proveo tokom 2016. godine.
Na marginama susreta organizovana je izložba sa 47 paviljona koje su popunjavale 23 zemlje svijeta, međunarodne organizacije i prezentacije uspješnih projekata IDB-a. Događaj je predstavio odličnu platformu prezentacije inovacija i šansi za razvoj.
Podijeljene su i nagrade IDB-a u kategorijama nauke i tehnologije, te doprinosa žena u razvoju. Tri naučne institucije iz indonezije, Malezije i Sudana osvojile su nagrade u polju "Nauka i tehnologija", dok je Hamida Kuttab iz Alžira osvojila nagradu u kategoriji "Doprinos žena u razvoju". Dunia Center iz Palestine dobio je nagradu IDB-a u okviru konkurencije institucija.
Također, u Džedi su potpisani ugovori sa predstavnicima 17 zemalja članica ukupne vrijednosti 1,2 milijarde dolara.
Šta su najveći noviji uspjesi IDB-a?
Osigurana sredstva IDB-a rastu proporcionalno sa povećanjem potreba njenih zemalja članica. Ukupna osigurana sredstva od začetka banke do posljednje četvrtine 2016. godine iznose 124,3 milijarde dolara. U prvoj deceniji rada (1976 – 1985) IDB je osigurao 5,2 milijarde dolara, dok je od 2006. do 2016. godine količina osiguranih sredstava 86,1 milijardi dolara. Rast u posljednjoj deceniji iznosi 257,2 posto.
Među posljednjim važnim postignutim sporazumima o partnerstvu izdvaja se zajednički nastup sa Svjetskom bankom sa kojom IDB cilja finansiranje projekata u iznosu od tri milijarde dolara kroz tri godine.
Također, tu je partnerstvo sa Fondacijom Bill i Melinda Gates, te fondovima u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru. Spomenute kolaboracije donijele su 2,5 milijardi dolara usmjerenih na razvoj siromašnih zajednica.
Albanija je jedina punopravna članica IDB-a u našoj regiji i kao takva dobija značajna sredstva od banke. Kako ostatak regije može pojačati saradnju sa IDB-om?
Albanija je članica IDB-a, ali banka ima dobre odnose i sa drugim zemljama u okruženju, kao naprimjer Bosna i Hercegovina kojoj smo osigurali oko 90 miliona američkih dolara.
Kakvo je vaše predviđanje razvoja siromašnijih država?
Vrlo sam optimističan kada su u pitanju zemlje u razvoju jer je njihov potencijal obećavajući i to se lijepo stapa sa ambicijama i energijom novih generacija. IDB traži prilike gdje bi takvim državama pomogla u iskorištavanju njihovih resursa.
IDB na lak način prenosi iskustvo iz jedne države i njenog specifičnog područja uspjeha na sljedeću zemlju koja traži rješenje. Mi u IDB-u smo uvijek spremni prepoznati rješenje problema zemalja u razvoju i spremni smo sakupiti potrebne partnere kako bi ta rješenja implementirali.
