{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Modernizacijom platnog prometa u BiH došlo je do značajnih poboljšanja

27.4.2015. u 08:22
3
Modernizacijom platnog prometa u BiH došlo je do značajnih poboljšanja
3
Modernizacijom platnog prometa u BiH došlo je do značajnih poboljšanja
Centralna banka BiH
Pripreme za prelazak platnog prometa u banke počele su sredinom 2000. godine i trajale su blizu pola godine. Platni promet u BiH je prešao iz Zavoda za platni promet (ZPP, ZAP i SPP) 5. januara 2001. godine u komercijalne banke. Dozvole za obavljanje platnog prometa od agencija za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske dobilo je 40 banaka od ukupno 57. Danas 28 banaka učestvuje u platnom prometu u Bosni i Hercegovini.
Modernizacijom platnog prometa došlo je do značajnih poboljšanja: povećana je brzina transfera transakcija, smanjeni su troškovi i usvojeni su evropski standardi.

U osnovi, u unutrašnjem platnom prometu postoje dvije vrste transakcija, unutarbankarske i međubankarske. U slučaju unutarbankarskih platnih transakcija, kada dva klijenta imaju račun u istoj komercijalnoj banci, izvršavanje takvog transfera se završava u toj banci, prebacivanjem sredstava sa računa nalogodavca na račun onoga kome su sredstva upućena. Ovi nalozi ne prolaze kroz sisteme u Centralnoj banci.

S druge strane, međubankarski platni nalozi podrazumijevaju plaćanja između klijenata koji imaju račune u različitim komercijalnim bankama. Ti nalozi moraju proći kroz sisteme u Centralnoj banci. Ti sistemi su RTGS (Real Time Gross Setllement), odnosno BPRV (bruto poravnanje u realnom vremenu) i drugi sistem žiro kliring, koji radi na principu neto poravnanja.

BPRV sistem je u potpunosti baziran na SWIFT-u, što podrazumijeva da banka iz Bosne i Hercegovine koja želi raditi unutrašnji platni promet, mora biti članica SWIFT-a (međunarodne mreže u koju su uvezane uglavnom sve banke u svijetu). Sistem je vrlo efikasan i omogućava poravnanje između banaka promptno. To znači da banka pošiljalac putem SWIFT mreže šalje platni nalog (u svoje ime ili u ime klijenta) drugoj banci na izvršenje. Banka primalac odmah prima nalog i u mogućnosti je isplatiti sredstva klijentu, jer je istovremeno dobila pokriće na svom računu u Centralnoj banci.

Dakle, radi se o bruto poravnanju, tj. nalozi se izvršavaju jedan po jedan, odmah po njegovom slanju iz banke. Kroz ovaj sistem mogu se slati svi nalozi bez obzira na iznos, ali ako je nalog viši od 10.000 KM onda se mora realizovati ovim putem. U komercijalnim bankama uglavnom koriste oznaku "hitno“ za korištenje ovog sistema. Plaćanje ovim sistemom je skuplje i u praksi se koristi uglavnom za velike iznose (iznad 10.000 KM). Centralna banka naplaćuje komercijalnim bankama naknade za ova plaćanja, bez obzira na iznos: 1,2 KM za nalog izvršen do 12:00 sati, a 3 KM za nalog izvršen poslije 12:00 sati. S druge strane komercijalne banke klijentima naplaćuju naknade u skladu sa sa svojom poslovnom politikom. Kroz sistem BPRV godišnje se realizuje svega 2 posto naloga, čija vrijednost je viša od 80 posto ukupnog iznosa svih međubankarskih naloga.

Drugi sistem je žiro kliring sistem i radi na principu neto poravnanja. Za potrebe ovog sistema Centralna banka je uspostavila posebnu telekomunikacionu mrežu na nivou Bosne i Hercegovine, u koje su uključeni i organizacioni dijelovi Centralne banke (Glavna banka Republike Srpske u Banjoj Luci, Glavna jedinica Sarajevo i Glavna jedinica Mostar). Neto poravnanje se odvija u tri dnevna ciklusa (10:00 sati, 13:00 sati i 15:00 sati). Komercijalne banke pripremaju naloge klijenata (koji nemaju oznaku hitno i koji su niži od 10.000 KM). U navedena vremena Centralna banka prikuplja sve naloge i radi njihovo neto poravnanje, nakon čega za neto salda zadužuje/odobrava račune banaka. Po izvršenom finalnom poravnanju originalni nalozi se prosljeđuju komercijalnim bankama u cilju njihove konačne realizacije. Centralna banka naplaćuje komercijalnim bankama naknade za ova plaćanja, bez obzira na iznos: 10 feninga za nalog izvršen u prvom poravnanju, 15 feninga za nalog izvršen u drugom poravnanju i 20 feninga za nalog izvršen u trećem poravnanju. Kroz sistem žiro kliringa godišnje se realizuje blizu 98 posto naloga, čija vrijednost je niža od 20 posto ukupnog iznosa svih međubankarskih naloga.

Značajno je napomenuti da su BPRV i žiro kliring sistem otvoreni za rad tokom svih radnih dana od 08:00 do 16:00 sati osim subotom i nedjeljom, te 1. i 2. januara i 1. i 2. maja.

Sistemi su neprekidno i bez ikakvog zastoja u funkciji od 5. januara 2001. godine do danas, zahvaljujući najkvalitetnijim tehničkim i telekomunikacionim rješenjima. Osim sistema na primarnoj lokaciji u Sarajevu, instaliran je i identičan sistem u Banjoj Luci koji bi se stavio u funkciju u slučaju nemogućnosti rada sa primarne lokacije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: