Kurbegović: U prva četiri mjeseca 2020. na Sarajevskoj berzi promet porastao za 11 posto
Da li je i u kojoj mjeri pandemija koronavirusa utjecala na poslovanje berze te koliko se odrazila na promet? Ako posmatramo indekse SASE, koji su obzirom na svoj sastav najbolji "reperi" stanja na tržištu, imamo neujednačenu sliku.
SASX-10, benchmark-indeks Sarajevske berze, koji prati kretanje 10 najvećih kompanija na domaćem tržištu, je od početka godine izgubio 16,18 posto svoje vrijednosti (zaključno sa 28.04.2020. godine). SASX-BBI, indeks koji prati kretanje cijena dionica emitenata čije je poslovanje spojivo sa islamskim principima, u istom periodu je izgubio 11,68 posto svoje vrijednosti. S druge strane, SASX-FN, jedini indeks na SASE (a usput rečeno i u regionu bivše Jugoslavije) koji nije ponderisan tržišnom kapitalizacijom, nego fundamentalnim pokazateljima poslovanja kompanija, je od početka godine porastao za 6,56 posto. Do porasta je došlo i kod BIFX-a, indeksa koji prati kretanje cijena dionica zatvorenih investicionih fondova (bivši PIF-ovi) i to u iznosu od +11,22 posto. Također pozitivan je i SASX-30, sa plusom od 1,50 posto.
Znači, vrijednosti dionica na tržištu jesu u određenoj reagovale na pandemiju koronavirusa, ali za sada ta reakcija, iako ozbiljna, nije drastična i ograničena je samo na određene grupe dionica.
Sa druge strane, ako posmatramo promet koji je ostvaren na SASE u prva 4 mjeseca mjeseca ove godine (zaključno sa 28.04.), dolazimo do iznosa od preko 85 miliona KM, što odgovara mjesečnom prosjeku od 21,4 miliona KM. U istom periodu 2019. godine promet je iznosio 76,9 miliona KM, što znači je došlo do porasta prometa od 11,42%, i to u situaciji kada nije bila niti jedna emisija obveznica ili trezorskih zapisa FBiH u posmatranom periodu.
Šta je posebno aktualno na Sarajevskoj berzi, vidimo da se značajno trguje investicijskim fondovima?
Ako posmatramo ukupan obim trgovanju, najveći promet u periodu od 01.01. do 28.04.2020. godine je ostvaren sa dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo. U okviru vanredne aukcije koja je održana 04.02.2020. godine prometovano je ukupno 1.441.286 dionica ovog emitenta i ostvaren promet od 18,8 miliona KM. Ako posmatramo isključivo redovnu berzansku trgovinu, ubjedljivo najveći promet u prvom kvartalu 2020.godine ostvaren je sa dionicama Zatvorenog investicijskog fonda Prof Plus d.d. Sarajevo – 9,327 miliona KM. Na drugom mjestu je Energonova d.d. Sarajevo sa prometom od 6,73 miliona KM. Na trećem mjestu je ponovo ZIF – Herbos fond d.d. Mostar sa prometom od 6,13 miliona KM. Slijede Pretis d.d. Vogošća sa 4,717 miliona KM prometa i Unioninvestplastika d.d. Sarajevo sa prometom od 4,35 miliona KM.
U kakvom stanju je pandemija zatekla Sarajevsku berzu, a koji su planovi za naredni period? Finansijska stanje berze je stabilno, i negativni trendovi prethodnih godina (prije svega u pogledu prometa) su već prije određenog vremena preokrenuti. U fokusu nam je saradnja u okviru projekta SEE Linka, regionalne platforme za trgovinu. SEE Link je pokušaj da se ublaži nedostatak svih regionalnih tržišta kapitala – mala likvidnost. U tom kontekstu je uspostavljena i operativna tzv. trade-faza (faza trgovine). Međutim, kako bi se postigao maksimalna dodatna vrijednost za investitore, potrebno je operacionalizirati i tzv. pre-trade i post-trade faze, koja uključuje i.o. (prekograničnu) uplatu avansa, prenos vrijednosnih papira i novčanih sredstava i slično. Iako je ovo i sada moguće, troškovi povezani sa cijelim procesom negativno djeluju na atraktivnost regionalne trgovine za male investitore.
Koliko globalna kretanja na svjetskim tržištima utiče na vaše poslovanje? Na domaćem tržištu kapitala su aktivni uglavnom domaći i regionalni investitori. Veliki, strani investitori nisu u toj mjeri prisutni da bi se šokovi, kako pozitivni, tako i negativni kao u slučaju ove pandemije, direktno prenijeli na domaće tržište. Ova situacija je karakteristična i za ostala regionalna tržišta. Razlog je taj da su sva ova tržišta plitka i nedovoljno likvidna za velike igrače. Naravno, ni naša ekonomija, a time i tržište kapitala ne može ostati imuna na produženo pogoršanje ekonomskih prilika u svijetu. Sve zavisi od toga kada će se stvari vratiti u normalu, i kakva će ta normala biti u post-pandemijskom svijetu.
