vijesti
879

U britanskoj biblioteci pronađen crtež bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić

Piše: L. Č.
(Foto: Klix.ba)
Historičar umjetnosti Husein Sejko Mekanović je pronašao crtež nadgrobne ploče bosanske kraljice Katarine Kotromanić pokopane u Rimu 1478. godine u jednoj od zbirki u britanskoj biblioteci.

Mekanović se prije neke tri godine intenzivno počeo baviti temom kraljičinog portreta u vatikanskoj Kontstantinovoj sobi, tj. dvorani, a prije dva mjeseca je pronašao crtež koji je danas prezentovao u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu.

Zbirka iz britanske biblioteke u kojoj je pronađen crtež nadgrobne ploče bosanske kraljice Katarine Kotromanić nosi naziv "Grobnice slavnih Italijana u Rimu".

"U ovom je slučaju naša kraljica postala Italijanka", govori za Klix.ba Mekanović i dodaje kako se ove godine obilježava 550. godišnjica njenog odlaska u Rim.

I iako crtež nema izuzetnu likovnu vrijednost, Mekanović ističe važnost i zanimljivost ovog otkrića iz razloga što sama zbirka u kojoj su predstavljene grobnice slavnih Italijana u Rimu donosi samo dvije grobnice žena, što svjedoči o važnosti imena bosanske kraljice Katarine Kotromanić.

"Ovo nam daje jedan novi pogled na kraljicin život u Rimu, neke vrlo zanimljive informacije koje dolaze iz svijeta likovnih umjetnika", kazao je Mekanović.

Lik i djelo kraljice Katarine su bili inspiracija mnogim historičarima i umjetnicima, a ona je jedna od rijetkih ličnosti iz bosanske historije koja je toliko zastupljena u historiografskim radovima. I Mekanović ističe kako ga je upravo portret bosanske kraljice Katarine inspirisao da upiše historiju umjetnosti i da se počne baviti historijom srednjovjekovne Bosne.

Foto: ktabkbih.net
Foto: ktabkbih.net

Katarina Kosača Kotromanić je rođena oko 1425. godine u Blagaju, u čuvenoj porodici Kosača, a njen otac je bio Herceg Stjepan Vukčić Kosača. Živjela je u periodu koji je bio prijeloman za historiju srednjovjekovne Bosne, kada je bila potresana unutrašnjim previranjima, kao i pod velikim pritiskom Osmanlija s ciljem da je osvoje. Brak koji je Katarina sklopila sa Stjepanom Tomašem je bio rezultat primirja previranja unutar Bosne. U njihovom braku rođeno je dvoje djece, međutim, nasljednik Stjepana Tomaša bio je sin iz njegovog prvog braka Stjepan Tomašević. Ipak, Katarina je nadživjela, kako svog muža, tako i njegovog nasljednika, i jedna je od rijetkih koja je preživjela pad Bosne.

Katarina se spasila bježeći iz Bosne, najprije iz svoje rezidencije u Kozogradu, nedugo nakon toga u Dubrovnik, odakle je otišla u Rim, gdje je provela posljednjih 11-12 godina života, gdje je i umrla 25. oktobra 1478. godine. Po vlastitoj želji ukopana je u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu. Na njenom grobu se nalazi nadgrobna ploča koja je neiscrpna tema za historičare umjetnosti.

Historičar umjetnosti Husein Sejko Mekanović je studij historije umjetnosti i sociologije završio u Ljubljani na Filozofskom fakultetu, gdje je upisao i postdiplomski studij. Trenutno je u fazi odbrane magistarske teze koja se tiče historije Bosne iz doba Kulina bana. Mekanović je autor više stručnih radova koji su objavljeni u revijama i naučnim časopisima u BiH i inozemstvu, te je više puta učestvovao na naučnim skupovima u Ljubljani, Jajcu i Sarajevu. Pored historije umjetnosti srednjovjekovne Bosne bavi se i istraživanjem historijskoumjetničke topografije bosanskih i slovenskih naselja i gradova. U Sloveniji je 2014. godine organizovao likovnu izložbu posvećenu austrougarskim vojnicima iz Bosne na Sočanskom frontu u Prvom svjetskom ratu.