Rekordne temperature i velike suše zavile su Australiju u crno. Požari prijete uništiti biljni svijet na većem dijelu kontinenta. Mnogi Australci su spas od smrti našli na brodovima, a ogroman broj životinja stradao je pred naletom vatre.
Sudbina od koje se ne može pobjeći
"Ovakav scenarij događat će se i u godinama koje dolaze", objašnjava Christine Eriksen, naučnica koja na Univerzitetu u Wollongongu istražuje prirodne katastrofe.
Planeta je iz godine u godinu izložena konstantnom zagrijavanju. Australija je od početka 19. stoljeća suočena s povećanjem prosječne temperature za 1,5 celzijev stepen.
Nacionalna naučno-istraživačka agencija očekuje sve veći broj požara. Iz Ministarstva unutarnjih poslova objašnjavaju da su klimatske promjene vodeći uzrok prirodnih katastrofa, a opasnosti po živi svijet pojavljuju se iznenada i na neočekivanim mjestima.
Naravno, klima nije jedini uzrok stravičnih požara. Osim globalnog zagrijavanja, Australiju je pogodila kratkotrajna suša uvjetovana klimatskim aktivnostima na Indijskom okeanu. Nastupilo je razdoblje žege, koje je potpuno osušilo nisko rastinje. Zbog toga se i najmanja iskra može pretvoriti u katastrofalni požar.
"Posljedice požara osjetit će generacije koje dolaze. Sadašnja suša podjednako je opasna kao i ona koja se dogodila početkom 20. stoljeća. Topli zrak povećava opasnost od jakih vjetrova koji stižu s oceana, pa svaki požar može biti uzrok katastrofe", objašnjava Joe Fontaine, profesor sa Sveučilišta Murdoch. On tvrdi da će visoka koncentracija ugljikovog dioksida u zraku oslabiti intenzitet požara.
Mind-blowing view of explosive wildfires in southeast Australia on Saturday.
— Dakota Smith (@weatherdak) January 4, 2020
Rampant pyrocumulus forming within the smoke plumes. pic.twitter.com/McKwtH55y3
Vatrogasac James Ricketts je tokom posljednjih dana gasio vatru na nekoliko lokacija. Tvrdi da se njegova zemlja našla u vatrenom obruču, jer su se prethodno šume našle u velikoj opasnosti. Već 40 godina posmatra kako biljkama nedostaje vode, a samim time postaju lako zapaljive.
"Borba s vatrom neće biti rijetka pojava u godinama koje dolaze. Požari postaju sve veći, a posljedice sve ozbiljnije", upozorava Christine Eriksen.
Svaka savezna država borila se s vatrenom stihijom i ta činjenica izdvaja najnovije požare od svih prethodnih.
"U izgorjelim šumama koje svake godine planu, razvijaju se samo one vrste drveća i grmlja koje se lako obnavljaju. Zatim nestanu u novom požaru i tako nastaje neprekidna spirala opasnosti", objašnjava Christine Eriksen i dodaje da opasnost nikada neće prestati.
Sumorne prognoze
Tokom 2020. godine očekuju se novi problemi s vatrom. Globalna emisija ugljikovog dioksida je dostigla najvišu točku u protekloj godini. Da bi se smanjila temperatura na planetu, nužno je njeno potpuno ukidanje. Znanstvenici upozoravaju da čovječanstvo mora započeti proces, ali to za sada izgleda kao nedostižni cilj.
Australija kao jedan od najvećih izvoznika ugljena ne doprinosi smanjenju emisije ugljikovog dioksida. Riječ je o fosilnom gorivu koje više od svih drugih emitira štetni plin u atmosferu.
Očekuje se da će zagrijavanje planeta porasti za još jedan celzijev stepen. To konačno povećava temperaturu na Zemlji za dva celzijeva stepena iznad nivoa prije industrijske revolucije. Riječ je o granici koja je dogovorena klimatskim sporazumom u Parizu. Trumpova administracija će u studenom službeno istupiti iz sporazuma, piše Mashable.
Zagrijavanje od dva celzijeva stepena ostavit će brojne posljedice na životnu sredinu. Ricketts tvrdi da će broj dana u kojima Australiji prijeti požar, sa sadašnjih 23 dostići broj između 30 i 38.
Zagađeni zrak predstavlja ogromnu opasnost za ljude, ali i životinje. Stručnjaci se nadaju da je najgore prošlo i vjeruju da bi kiša ublažila rane koje su napravili ogromni požari.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
