Istok je sve bliže
11

Zašto je zasjedanje Svekineskog narodnog kongresa važno za cijeli svijet

Piše: Faruk Borić
Xi Jinping (Foto: Xinhua)
Xi Jinping (Foto: Xinhua)
Ove godine u Kini se obilježava četrdeset godina od početka reformi koje su kasnih sedamdesetih počele pod liderstvom Deng Xiaopinga. S tim jubilejom poklopila su se ovogodišnja, prema svemu sudeći, najvažnija "Dva zasjedanja" – Kineske političke konsultativne narodne konferencije (CCPCC) te Svekineskog narodnog sabora (NPC), najvišeg zakonodavnog tijela države – u narednoj petoljetki.

Najvažnija, ne samo zbog izbora čelnih ljudi države, predsjednika, premijera, ministara u Državnoj vijeću, predsjednika Vrhovnog suda, Tužilaštva, itd, nego mnogo više zbog činjenice da će u tom periodu biti obilježena stota godišnjica od osnivanja Komunističke partije Kine, kamena temeljca bez koje ne bi bilo ni Narodne Republike Kine.

Opet, nije stvar jubileja zbog jubileja. Stota godišnjica KPK vezana je za ostvarenje prvog od "Dva stogodišnja plana", koji dolazi 2021. i do kada bi Kina trebala postati umjereno prosperitetno društvo (Xiaokang). To je cilj na putu ka ostvarenju "Kineskog sna", sintagme generalnog sekretara KP Kine i predsjednika NR Kine Xi Jinpinga, podmlađivanja i obnove kineske nacije. Drugi cilj vezan je za stotu godišnjicu od proglašenja NR Kine, godinu 2049., do kada bi NR Kina trebala postati "snažna, demokratska, civilizirana, harmonična i moderna socijalistička država".

Fantastičan preobražaj

Drugi cilj doima se daleko, pogotovo promatrano očima Evropljana, no prvi cilj je pred Kinom. I ne samo Kinom nego i cijelim svijetom. Više nego ikada oči svijeta su uprte u Peking i kineskog lidera Xi Jinpinga. Na prošlogodišnjem 19. Kongresu Komunističke partije Kine Xi je dobio drugi mandat i jednoglasnu podršku najvišeg partijskog tijela za nastavak zacrtanog puta reformi, kako partije tako i države. Te reforme su sveprožimajuće, sveobuhvatne, dubinske i - po načinu koji se provode - kineske.

Kineske reforme traju, rekli smo, od 1978. godine kada je Deng Xiaoping krenuo sa "Četiri modernizacije": poljoprivrede, industrije, nacionalne odbrane te nauke i tehnologije. Za četiri decenije koliko reformski procesi permanentno traju, Kina je zabilježila uspjehe kakvi dosad nisu viđeni na svijetu. Promjene, naročito u sektoru ekonomije, iako impresivne u brojevima, išle su korak po korak, i po tome su specifično kineske, dobro promišljene i isplanirane. Tako je Kina doživjela fantasičan preobražaj.

U Izvještaju o radu koji je Svekineskom narodnom saboru, najvišem zakonodavnom tijelu u državi Kini, početkom ove sedmice podnio premijer Li Keqiang (Kećijang), detaljno su navedena postignuća u protekloj petoljetci, otkad je Li dobio prvi premijerski mandat. Ovdje ćemo navesti samo neke, koji zorno pokazuju reformske trendove.

Reforme u brojevima

Bruto domaći proizvod Kine povećao se sa 54 triliona na 82.7 triliona yuana (Više od deset triliona eura), bilježeći rast od 7,1 posto na godišnjem nivou. To je nastavak obećavajućeg trenda. Lični dohodak povećao se u prosjeku za 7,4 posto na godišnjem nivou, što je nadmašilo ekonomski rast države i generiralo najveći broj imalaca srednjeg dohotka na svijetu. Preko 66 miliona novih radnih mjesta otvoreno je u urbanim područjima, a država od preko 1,3 milijardi stanovnika, postigla je relativno potpunu zaposlenost. Preko 68 miliona ljudi je izbavljeno iz siromaštva.

Prema podacima Agencije za statistiku NR Kine, rast BDP-a u 2017. iznosio je 6,9 posto, što je najveći zabilježeni rast od 2011. Dodana vrijednost primarne industrije povećana je za 3.9%, sekundarne za 6,1%, tercijalne indstrije za 8,0%, a napredovao je kvalitet rasta ekonomije, pod kojim podrazumijeva da je potrošnja energije jedinačnog BDP je smanjena za 3,7%.

U prošloj godini bilježi se i dalja optimizacija ekonomske strukture od primarne ka sedundarnoj i tercijarnoj industriji. Tako tercijalrna industrija, uslužne djelatnosti, doprinosi ekonomskom rastu 58,8%. Podignuta je i iskorištenost proizvodnog kapaciteta. Smanjeni su pretjerani proizvodni kapaciteti čelika i uglja. Stopa iskorištenosti industrijskog proizvodnog kapaciteta je 77 posto, i najveća je u zadnjih pet godina.

Refomski procesi podstiču nove ekonomske snage. Proizvodnja automobila koji koriste alternativnu energiju porasla je za 28 %, prodaja robe preko interneta za 28%. Dnevno se u Kini registruje 16,6 hiljada novih preduzeća, što snažno podstiče poduzetništvo i daje zamah razvoju vođenom inovacijom.

Zajednička sudbina

Ono što je posebno zanimljivo iz ugla BiH kao države koja želi razvijati svoju tercijarnu industriju - turizam i uslužne djelatnosti - broj turističkih putovanja u prethodnih pet godina porastao je sa 83 miliona na 130 miliona. Jedna desetina Kineza su potencijalni posjetitelji i naše države.

Svi prethodno pomenuti brojevi su tek neki od pokazatelja kineskog uspjeha. Svekineski narodni kongres (NPC) koji će izabrati novo državno rukovodstvo usvojit će i petogodišnji plan koji će biti na tragu izgradnje "Prelijepe Kine" (Beautifull China). Oni koji su u prethodnim godinama poslovno ili turistički pohodili ovu državu već mogu vidjeti konkture ovog uspjeha.

Oči cijelog svijeta uperene su u Kinu zato što kineski uspjeh generira i globalna gibanja. Predsjednik Xi Jinping koristi svaki govor na najvišem nivou, od Davosa do Beijinga da sa svijetom podijeli kineska stajališta i rješenja za cijeli svijet. Kovanica "Zajednica zajedničke sudbine čovječanstva" oslikava modernu kinesku političku filozofiju i daje konkretne smjerove ka rješenjima. Prijateljska, win-win suradnja, postulat je kojeg se Kina drži u stvaranju partnerstava diljem svijeta, od Evropske unije preko Afrike do Južne Amerike i Oceanije. Evropska unija, kojoj teži i Bosna i Hercegovina, najveći je trgovinski partner Kine i Kina snažno podržava ujedinjenje Evrope. Tu podršku je ponovio i ministar vanjskih poslova NR Kine Wang Yi na konferenciji za štampu na marginama NPC-a. Mehanizmi poput "16+1" u kojem značajno mjesto zauzima i BiH, jedan je od modela saradnje na obostranu korist. Činjenica da su i francuski premijer Emmanuel Macron i britanska premijerka Theresa May ove godine pohodili glavni grad Kine i dogovarali povećanje ekonomske saradnje govori u prilog potrebi da BiH kvalitetom i kvantitetom saradnju sa Kinom pojača.

Pojas i put za cijeli svijet

Na kraju, i ne najmanje važno, za cijeli svijet je od izuzetnog značaja Inicijativa "Pojas i put" (BRI), koja je od 2013. godine, kada ju je predsjednik Xi obznanio, do danas, prešla dugi put od ideje do konkretizacije. Prošle godine na velikoj konferenciji u Pekingu BiH je zvanično pristupila inicijativi u kojoj se već nalazi 70 svjetskih država. Očekuje se da će NPC dati dalje smjernice u kojem će se pravcu kretati BRI. Ova inicijativa može promijeniti sliku svijeta nabolje i odvesti svijet ka realizaciji Zajednice zajedničke sudbine čovječanstva.

Bosna i Hercegovina i Narodna Republika Kina su prijateljstke države koje već više od 20 godina gaje prijateljske i diplomatske odnose. Političke elite ali i stručna i zainteresirana javnost trebale bi sa najvećom pažnjom pratiti dešavanja u zvaničnom Pekingu, barem na način kako se prate oni u Vašingtonu, Briselu i Moskvi. Da bi bolje sarađivali sa kineskim partnerima moramo bolje razumijeti njihov politički sistem i odluke koje se donose uz veliku pažnju i planiranje. Poruke koje budu odaslane sa Svekineskog državnog kongresa utjecat će na cijeli svijet. Prijateljstvo koje postoji treba u najboljem smislu te riječi iskoristiti na obostranu korist. Primjeri iz drugih evropskih država govore nam tome u prilog.