Započeli su radovi na rekonstrukciji Hitlerove rodne kuće, kontroverze oko buduće namjene
Ovi su planovi izazvali kontroverze. Zgrada bi trebala početi služiti svojoj novoj namjeni u prvom kvartalu 2026. godine.
Austrijska vlada desetljećima je iznajmljivala kuću od njezina vlasnika u pokušaju da zaustavi krajnje desničarski turizam. Do 2011. u njoj je djelovao ogranak organizacije Lebenshilfe za pomoć osobama s mentalnim poteškoćama, od tada je kuća prazna. Vlada je 2016. donijela zakon koji joj je omogućio oduzimanje kuće u zamjenu za naknadu, čime je nekretnina postala državno vlasništvo.
Planovi se suočavaju s kritikama
Početak rekonstrukcije više puta odgađan, a očekivani troškovi učetverostručeni. Stručna komisija je u izvještaju iz 2016. preporučilo da se zgrada koristi u društveno-dobrotvorne ili administrativne svrhe. Uprkos preporukama stručnjaka, gradska vijećnica odlučila je da spomen-ploča s natpisom "Za mir, slobodu i demokraciju - nikad više fašizma - upozoravaju milioni mrtvih" ostaje ispred kuće u nepromijenjenom obliku.
Planovi da zgradu koristi policija od početka su nailazili na kritike. Inicijativa Diskurs Hitlerhaus (Diskurs Hitlerova kuća) zajedno s organizacijom Prijatelji holokausta Yad Vashem predložila da kuća bude stalna izložba pravednika. Ova putujuća izložba obilježava sjećanje na ljude koji su pomagali Jevrejima tokom holokausta.
Eveline Doll, glasnogovornica inicijative, rekla je da ponovna izgradnja Hitlerove rodne kuće u policijsku postaju ima "katastrofalno simboličko značenje". Podsjetila je da je "policija imala dvojbenu ulogu u nacističkom razdoblju".
Hitlerova želja
Rasprava se ovog ljeta nastavila oko filmskog dokumentarca Wer hat Angst vor Braunau? (Ko se boji Braunaua?) u režiji Güntera Schwaigera. Schwaiger je ukazao na novinski izvještaj iz 1939. da je Hitler želio da se u njegovoj rodnoj kući smjeste uredi okružne uprave, odnosno da se koristi u administrativne svrhe.
Schwaiger je zaključio da Ministarstvo unutrašnjih poslova svojim planom o korištenju zgrade ispunjava Hitlerove želje.
"Rekonstrukcija policijske stanica znači potpuno loš signal", kazao je Scwaiger i dodao je je ovo "šamar žrtvama".
Oskar Deutsch, čelnik Jevrejske općine Beča, koji je bio član stručnog komisije, rekao je da je riječ o policijskoj stanici "demokratske države čija je zadaća, između ostalog, spriječiti oživljavanje nacizma". Priznao je da može zamisliti drugu namjenu kuće.
Austriju je 1938. godine okupirala nacistička Njemačka, a službeno tumačenje Anschlussa iz 1945. bilo je u prilog tvrdnji da je alpska republika bila prva žrtva njemačke ekspanzije. No od 1990-ih Austrija je počela govoriti o suučesništvu u nacističkim zločinima.
