Washington: Poslije Al Avlakija ko je sljedeći za odstrijel?
Al Avlaki, jedan od lidera Al-Qaide na Arabijskom poluostrvu, prvi je Amerikanac koga je američka administracija stavila na listu onih koji predstavljaju neposrednu opasnost po SAD i stoga odobrava njihovo ubistvo, prenosi Tanjug.
On sam nikada u SAD nije optužen ni za kakav zločin, nikakva istraga nije sprovedena, niti pokretnut sudski proces protiv njega, tako da se, strogo pravnički gledano, na toj listi našao samo na osnovu povjerljivih informacija obavještajnih službi.
Peti amandman američkog Ustava kaže da nijedan građanin SAD ne može biti lišen života, slobode ili imovine bez odgovarajućeg sudskog procesa. Porodica Al Avlakija pokrenula je prošle godine tužbu protiv administracije, što je federalni sud u Washingotnu odbacio. Tri su argumenta administracije u ovom slučaju: Al Avlaki je predstavljao neposrednu prijetnju jer je jasno najavljivao namjeru da organizuje napade na SAD i ubija američke građane, zatim, borio se u redovima neprijatelja u oružanom sukobu i, treće, njegovo hapšenje nije bilo izvodljivo.
Lista s imenima onih za koje je Bijela kuća odobrila da ih CIA ili vojska uhvate ili ubiju kao teroriste, vodi se kao tajna. Dokazi protiv njih također su tajni, a mete nikada i ne mogu da budu potpuno sigurne da li su uopšte na toj listi, mada neki svakako u to ne sumnjaju.
Pravni proces koji je doveo do formiranja liste pokrenut je prije 10 godina. Prethodni predsjednik George Bush je 17. septembra 2001. godine potpisao takvu predsjedničku izvršnu naredbu, koja proističe iz ovlaštenja predsjednika kao vrhovnog komandanta zemlje u ratu sa Al-Qaidom. U toj naredbi ne pravi se razlika između stranaca i američkih državljana - ako predstavljaju stalnu i neposrednu prijetnju po SAD, mogu se naći na listi.
Naredbu su analizirali najviši pravnici administracije u Washingtonu, ali 2001. godine, dok se još dizao dim s mjesta gde su se nalazile njujorške kule bliznakinje, malo ko ju je dovodio u pitanje, pošto je preovladavalo osjećanje da administracija treba da ima široka ovlaštenja.
Prvi slučaj da je u nekoj američkoj akciji u tom ratu s Al-Qaidom ubijen američki državljanin, dogodio se u novembru 2002. godine. U Jemenu je osumnjičeni terorista Kamal Derviš ubijen raketom ispaljenom iz bespilotne letjelice. Bushova administracija je saopštila da Derviš nije bio meta napada, već kolateralna šteta napada na lidera jemenske Al-Qaide, Abu Alija al Haritija. Tada, kao i sada, zvaničnici u Washingtonu isticali su da imaju pravo da, ako treba, ubijaju i američke državljane.
Činjenica da Amerikanca može da ubije njegova vlada pružila je kritičarima mogućnosti za poređenja koja pokazuju sve neobičnosti američkih zakona i politike. Vladine službe, naprimjer, ne bi imale pravo da prisluškuju Al Avlakijeve telefonske razgovore bez odobrenja suda, ali ga mogu ubiti po predsjednikovom naređenju. Također, sadašnja administracija se protivi zatvaranju osumnjičenih terorista bez odgovarajućeg sudskog procesa, ali podržava njihovu vansudsku likvidaciju.
Al Avlaki može biti savršeno opravdanje za postojanje predsjedničke naredbe, pošto je svojim propovjedima na engleskom, postavljenim na internet, u velikoj mjeri samom sebi iskopao grob. Tim potezom, međutim, administracija Baracka Obame otvorila je pitanje koga sljedećeg predsjednik ima ovlaštenje da ubije. U principu, tako nešto ne bi moglo da se dogodi na tlu SAD, zbog ograničenja nametnutih CIA-i i vojsci, ali borci za ljudska prava razmišljaju da li je sada vlada otvorila prostor i za takvu mogućnost.
Trenutno, malo je onih u SAD koji osporavaju opravdanost likvidacije Al Avlakija, ali mnogi strahuju da je time uspostavljen presedan za ponašanje vlade u nekim drugim slučajevima, koji neće biti toliko nedvosmisleni.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
