Javno mnijenje
39

Većina Nijemaca i dalje protiv isporuke krstarećih raketa Taurus Ukrajini, Scholz strahuje od jedne stvari

B. R.
Krstareća raketa Taurus (Foto: Shutterstock)
Krstareća raketa Taurus (Foto: Shutterstock)
Većina Nijemaca je protiv isporuke krstarećih raketa Taurus Ukrajini, to je pokazalo posljednje ispitivanje javnog mnijenja. Istovremeno se povećava spremnost za jačanje vlastite odbrane i većim izdvajanjima za vojsku.

Njemački kancelar Olaf Scholz iz Socijaldemokratske partije (SPD) ne popušta. I dalje odbija isporuku krstarećih raketa Taurus Ukrajini.

"Ja sam kancelar i zato to vrijedi", izjavio je on početkom ovog mjeseca.

Scholz strahuje da bi te rakete mogle biti upućene na ciljeve u Rusiji i da bi time Njemačka mogla biti uvučena u rat jer rakete Taurus imaju domet od 500 kilometara.

U vladajućoj koaliciji SPD-a, Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP) se ne slažu svi s tim stajalištem. Posebno među liberalnim FDP-ovcima ima političara koji drukčije razmišljaju. Oni bi sljedeće sedmice u Bundestagu mogli glasati s opozicionima Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) i Kršćansko-socijalnom unijom (CSU). Opozicija želi da Bundestag sljedeće sedmice ponovo o tomu glasaju. U prvom glasanju je većina zastupnika bila protiv isporuke Taurusa Ukrajini.

61 posto Nijemaca protiv isporuke Taurusa

Šta građani misle o tomu? Prema posljednjem istraživanju ARD-Deutschlandtrend, većina birača sklonih CDU-u i CSU-u, ali i birača sklonih SPD-u zastupa kancelarovo stajalište. Samo je kod birača sklonih Zelenima i FDP-u tijesna većina za isporuku Taurusa Ukrajini. Birači radikalno desne Alternative za Njemačku (AfD) i novog lijevog Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) su većinom protiv isporuke.

Više novca za Bundeswehr

Ispitivanje Deutschlandtrend je proveo institut Infratest-dimap od 4. do 6. marta 2024. na reprezentativnom uzorku od 1.288 punoljetnih osoba koje u Njemačkoj imaju pravo glasa. Ispitivanje je, dakle, održano nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru o stanju nacije ponovo zaprijetio Zapadu.

Šest od deset Nijemaca i dalje strahuju da će Njemačka biti direktno uvučena u rat. Isto toliko misli da nije otklonjena opasnost od ruskog napada na druge evropske države. Nijemci su zato nepromijenjeno spremni za veće napore u odbrani zemlje.

Tri četvrtine ispitanika smatra ispravnom odluku savezne vlade da se trajno najmanje dva posto BDP-a izdvaja za obranu, što znači osjetno više nego ranijih godina. No, razlike postoje u vezi s tim kako bi se ta izdvajanja trebala finansirati. Više od 40 posto je za štednju na drugim područjima, trećina za veće zaduživanje, samo devet posto za povećanje poreza.

Pad povjerenja

Rusija je početkom ovog mjeseca objavila snimljeni razgovor visokih časnika njemačke vojske. Većina Nijemaca strahuje da će Njemačka još više postati cilj ruske špijunaže, a istovremeno misle da je Njemačka slabo pripremljena za odbranu od ruske špijunaže. 85 posto misli da se Rusiji ne može vjerovati.

Koje države bi bile dobri partneri Njemačkoj, redovno pita Infratest-dimap. Najnovije ispitivanje pokazuje da je opalo i povjerenje prema tradicionalno važnim partnerima kao što su Francuska i Sjedinjene Američke Države.

Raste kritičnost prema Izraelu

Uz Ukrajinu je i Bliski Istok od oktobra prošle godine opasno krizno žarište. Hamas je organizaciju koju SAD, Evropska unija i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom. Ipak, s obzirom na kritično humanitarno stanje u Pojasu Gaze, raste kritičnost Nijemaca prema Izraelu. Na pitanje da li je vojna reakcija Izraela prikladna, 50 posto odgovara da nije. To je devet posto više nego u novembru prošle godine.

Više od 60 posto smatra da vojna akcija nije prikladna s obzirom na pogođenost palestinskog civilnog stanovništva. I dalje, gotovo tri četvrtine smatra da je Hamas odgovoran za patnje palestinskog stanovništva, ali raste i broj onih koji i Izrael smatraju odgovornim.

Da su u nedjelju izbori

Kada je u pitanju mišljenja o politici sadašnje vlade, već mjesecima se nije ništa bitno promijenilo. I dalje su četiri petine građana nezadovoljne sadašnjom vladom. To se odražava i na popularnost stranaka. Kad bi sljedeće nedjelje bili izbori, SPD, Zeleni i FDP, koji su u vladajućoj koaliciji, ne bi imali većinu.

Socijaldemokrati su kao i mjesec dana ranije na 16 posto, Zeleni na 14 posto, a FDP na pet posto. Kršćansko-demokratska koalicija CDU/CSU i dalje je najjača s 29 posto, na drugom mjestu je AFD s 19 posto kao i prošlog mjeseca. Ljevica s tri posto ne bi ušla u parlament, dok bi novi Savez Sahra Wagenknecht (BSW) ušao u parlament sa šest posto glasova, piše Deutsche Welle.