Svijet
66

Uz zvuke klasične muzike na gala ceremoniji švedski kralj dodijelio Nobelove nagrade

Klix.ba
(Foto: EPA)
Deset dobitnika ovogodišnje Nobelovih nagrada za medicinu, književnost, ekonomiju, fiziku i hemiju primili su svoja priznanja na blještavoj ceremoniji održanoj u glavnom gradu Švedske.

Oko 1.600 gostiju pratilo je ovogodišnju dodjelu jedne od najprestižnijih nagrada.

Kao što nalaže tradicija, dobitnicima je nagrade dodijelio švedski kralj Carl Gustav XVI. Štokholmska koncertna dvorana za ovu priliku bila je ukrašena sa 20.000 bijelih, žutih i narandžastih cvjetova koje, kao i svake godine, poklanja italijanski grad San Remo, u kojem je 10.12.1896. godine preminuo slavni švedski naučnik Alfred Nobel.

Kineskinja Tu YouYou, Amerikanac William Campbell i Japanac Satoshi Omura ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu. Revolucionarna otkrića na polju borbe protiv malarije, prema mišljenju Komisije za dodjelu, bila su dovoljna da trojcu pripadne nagrada.

Takaaki Kajita i Arthur McDonald dobili su nagradu za fiziku. Naučnici iz Japana i Kanade otkrili su kako i neutrino čestice imaju masu, što predstavlja jednu od ključnih dijelova slagalice o razumijevanju kosmosa.

Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je Amerikancima Paulu Modrichu i Azizu Sancaru, te Šveđaninu Tomas Lindahlu, zbog rada na razumijevanju načina na koji ćelije popravljaju oštećenu DNK.

Bjeloruska spisateljica Svetlana Alexievich nagrađena je Nobelovom nagradom za književnost zbog njenih djela o surovosti rata i životom pod sovjetskim režimom.

U polju ekonomije Nobelovu nagradu odnio je britanski stručnjak za siromaštvo Angus Deaton, zbog rada na razumijevanju problema siromašnih i kako im vlade zemalja mogu pomoći.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2015. godinu je Tuniški kvartet za nacionalni dijalog zbog "odlučnog doprinosa izgradnji pluralističke demokratije u Tunisu nakon Jasmin revolucije 2011. godine".

Prašinu na sjaj ovogodišnje dodjele prestižnog priznanja bacile su velike sigurnosne snage koje su bile raspoređene oko koncertne dvorane u Štokholmu, zbog terorističkih prijetnji koje su ranije upućene švedskim građanima.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita.

On je 27. novembra 1895. u švedsko-norveškom klubu u Parizu otkrio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.