Ursula von der Leyen ponudila Kanadi da postane prva "pridružena članica" Evropske unije

Von der Leyen je na početku govora istakla da Evropska unija mora iz temelja redefinirati svoja partnerstva u svijetu koji se ubrzano mijenja, posebno izdvojivši Kanadu, dok je zemljama Zapadnog Balkana poručila da je njihova budućnost u Evropskoj uniji.

U govoru pred Evropskim parlamentom Von der Leyen je kazala da Evropa mora graditi vlastitu snagu i sposobnost djelovanja, ali istovremeno jačati partnerstva sa zemljama koje dijele njene vrijednosti.

"U ovom novom svijetu moramo hitno iznova osmisliti naša partnerstva. I izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i naše demokratije", rekla je Von der Leyen.

Poseban dio govora posvetila je kanadskom premijeru Marku Carneyju, koji je prisustvovao njenom obraćanju.

"Mark, tvoje prisustvo ovdje simbol je trajnog prijateljstva između naših naroda. Naše kulturne, historijske i lične veze duboko su utkane u naša društva", kazala je predsjednica Evropske komisije.

Istakla je da je trgovina između EU i Kanade, zahvaljujući sporazumu CETA, porasla za 75 posto za manje od deset godina.

"To pokazuje snagu naših trgovinskih sporazuma. Svijet posmatramo istim očima: od umjetne inteligencije do klimatskih promjena, od Arktika do geopolitike. Zajedno smo stajali uz Ukrajinu, u pitanjima odbrane, kritičnih sirovina i lanaca snabdijevanja", rekla je Von der Leyen.

Prema njenim riječima, zajednička vrijednost koja povezuje EU i Kanadu prije svega je demokratija.

"Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju. Vjerujemo da moć ne pripada najjačima, najbogatijima ili najglasnijima, već svima nama. Da demokratije imaju slobodu da biraju s kim će sarađivati", poručila je.

Von der Leyen je najavila ambiciozno podizanje odnosa EU i Kanade na potpuno novi nivo.

"Udružujemo snage dobrovoljno. Preći ćemo od CETA-e ka Savezu za budućnost kako bismo stvorili zajednički prostor prosperiteta i ekonomske sigurnosti", rekla je.

Plan, kako je navela, uključuje saradnju u nizu strateških oblasti.

"Radit ćemo na pametnoj proizvodnji. Stvorit ćemo tehnološki savez. Integrirat ćemo odbrambene industrijske baze. Arktik ćemo pretvoriti u vodeći zajednički projekt. Radit ćemo na energiji, kritičnim mineralima i baterijama, umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, cyber sigurnosti i ekonomskoj sigurnosti", kazala je Von der Leyen.

Naglasila je da takvo partnerstvo nije usmjereno protiv neke treće zemlje.

"Ovo partnerstvo nije protiv bilo koga drugog, već za našu zajedničku snagu", rekla je.

Potom je iznijela prijedlog koji predstavlja jedan od najznačajnijih dijelova njenog govora.

"Želim raditi s tobom na tome da otvorimo vrata Kanadi da postane prva pridružena članica EU. Mi dijelimo jedan ocean, jedan skup vrijednosti, jedan način gledanja na svijet. A sada ćemo zajedno graditi i našu zajedničku budućnost", dodala je.

Jasna poruka Zapadnom Balkanu

Govoreći o budućnosti Evropske unije i njenom okruženju, Von der Leyen je posebno spomenula Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju.

"Potrebno je samo pogledati preko naših granica da bismo shvatili koliko je evropska ideja i dalje živa. Potrebno je samo pogledati prema Ukrajini i Moldaviji. Prema Zapadnom Balkanu. Potrebno je pogledati prema svim tim zemljama koje su blizu naše Unije", rekla je.

Von der Leyen je potom iznijela direktnu poruku zemljama kandidatima.

"Jer je njihova budućnost u našoj Uniji, uskoro ćemo predložiti mape puta za najnaprednije kandidate", rekla je.

Istakla je da proces proširenja mora ostati zasnovan na ispunjavanju kriterija, uz posebno insistiranje na evropskim vrijednostima.

"Ovaj proces ostat će zasnovan na zaslugama. I ponavljam: poštivanje naših vrijednosti je neupitno", poručila je.

U tom kontekstu osvrnula se i na događaje u Beogradu nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

"Užasnule su me slike sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu prošle sedmice. On je počinio neke od najstrašnijih zločina protiv čovječnosti. Veličanje ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Evropskoj uniji", rekla je Von der Leyen.

Dodala je da sve žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se pamti.

"Sve žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se sjećamo, a sve njihove porodice zaslužuju naše saosjećanje. Jer to je ono što kao Unija branimo: istinu, pravdu i poštivanje naših vrijednosti", rekla je predsjednica Evropske komisije.

"Evropa mora biti sposobna da djeluje"

Veliki dio govora Von der Leyen posvetila je sigurnosti i odnosu prema Rusiji, posebno nakon niza incidenata koje je opisala kao dio sve intenzivnijih hibridnih prijetnji.

"Ne smijemo imati iluzija o onome što se događa: hibridne prijetnje s kojima se Evropa suočava sve su manje hibridne, a sve više stvarne prijetnje", rekla je.

Navela je cyber napade, sabotaže, podmetanje požara i upade dronova te najavila novu evropsku sigurnosnu strategiju.

"Evropi je potreban vlastiti plan za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama. Hitno nam je potreban konsenzus o tome kako odgovoriti na određene incidente, one koji su ispod nivoa oružane agresije, ali jasno ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost", kazala je.

Predložila je i uspostavljanje mehanizma koji bi predstavljao svojevrsni evropski odgovor na NATO-ov član 4.

"Vjerujem da je vrijeme za evropski član 4 – ili Protokol za vanredne sigurnosne situacije", rekla je.

Prema njenom prijedlogu, ako bi jedna članica aktivirala takav mehanizam, sve države članice bi se sastale kako bi koordinirale zajednički odgovor.

"Kako bi se odvratila daljnja eskalacija i ublažio njen utjecaj", pojasnila je.

Von der Leyen je također najavila ideje za uspostavljanje Evropskog vijeća za sigurnost, u kojem bi, uz države članice, trebali učestvovati partneri poput Kanade, Norveške, Ukrajine i Velike Britanije.

"Evropa će braniti svaki kvadratni metar svoje teritorije"

U kontekstu jačanja evropske odbrane, Von der Leyen je kazala da rat u Ukrajini pokazuje koliko su važne sposobnosti poput protuzračne i proturaketne odbrane, strateškog transporta, dopune goriva u zraku, svemirskih i cyber kapaciteta.

"Evropi je potrebno više takvih sposobnosti. Samo zajedno Evropa ima kapacitet da ih osigura", rekla je.

Najavila je novi Evropski instrument za strateške sposobnosti, usklađen s NATO-om.

"Jer samo snažan i vjerodostojan evropski odbrambeni položaj može garantirati našu sigurnost. Evropa će braniti svaki pojedinačni kvadratni metar svoje teritorije", kazala je.

"Sudbina Evrope mora ostati u rukama Evropljana"

Von der Leyen je stanje u Evropi opisala kao istovremeno snažno i nesigurno.

"Stanje naše Unije nikada nije bilo snažnije. Stanje naše Unije također se može činiti nesigurnijim nego ikada prije", rekla je.

Prema njenim riječima, Evropa mora biti sposobna da sama odlučuje o svojoj budućnosti.

"U ovom svijetu Evropa je odlučila krenuti vlastitim putem. I sada se pojavljuje snažnija, nezavisnija Evropa. Na ovom svijetu sudbina Evrope mora ostati u rukama Evropljana", kazala je.

Von der Leyen je na kraju govora zaključila da Evropska unija mora ostati projekt mira, demokratije, slobode i zajedničkog prosperiteta.

"Ne zaboravimo rađanje naše Unije. Narodi koji su toliko dugo ratovali ujedinili su se kako bi izgradili zajedničku sudbinu. Sudbinu mira i prosperiteta, demokratije i slobode. Ponovo preuzmimo svoju budućnost u svoje ruke. Živjela Evropa", rekla je Ursula von der Leyen.