Pinter, čije su velike zasluge u dramskoj umjetnosti priznate dodjeljivanjem Nobelove nagrade za književnost 2005., umro je u srijedu, saopćila je njegova druga žena Antonia Fraser, javio je AP.
Nobelova nagrada dala je Pinteru poticaj da s entuzijazmom osuđuje politiku američkog predsjednika Georgea W. Busha i ondašnjeg britanskog premijera Tonyja Blaira.
"Invazija na Irak bila je banditski čin, čin flagrantnog državnog terorizma, pokazivanje potpunog zanemarivanja međunarodnog prava", izjavio je Pinter u govoru povodom dobivanja Nobelove nagrade, koji je snimio umjesto da je otputovao u Stockholm.
"Koliko ljudi morate ubiti prije nego što vas okvalificiraju kao masovnog ubicu i ratnog zločinca? Stotinu hiljada?" - upitao je ogorčeno.
Oslabljen uslijed bolesti i povrede od pada na klizavom pločniku, Pinter je izgledao kao ranjivi starac kada je izašao iz svoga lodonskog doma da bi govorio o Nobelovoj nagradi.
Iako se nadao da će održati govor na ceremoniji dodjele nagrade - "najduži govor koji sam ikada u životu trebao održati" - on je prvo otkazao planove da prisustvuje ceremoniji i potom je objavio da će izbjeći i održavanje govora po savjetu svoga liječnika.
Pinter je napisao 32 drame, jedan roman - Patuljci u 1990. te 22 scenarija, uključujući one za filmove Quillerov memorandum (1965) i Žena francuskog poručnika (1980). On je priznao i izjavio da je duboko zažalio što je glasao za Margaret Thatcher 1979. i za Tonyja Blaira 1997. godine.
Pinter je optuživao "brutalnu aroganciju" američke moći i ismijavao Blaira kao "zaluđenog idiota" zbog podrške Bushu u iračkom ratu.
U govoru povodom Nobelove nagrade Pinter je optužio Sjedinjene Države za podršku "svakoj desničarskoj diktaturi nakon Drugoga svjetskog rata".
"Zločini SAD-a su sistematski, stalni, gnjusni, bez žaljenja, ali samo nekolicina ljudi priča o njima", kazao je.
Sjedinjene Države, dodao je, "također imaju svoje malo pokorno janje koje vode za uzicu, jadnu i tromu Veliku Britaniju", govorio je.