No, bez obzira šta bude rekao - očekuje se da će dosta govoriti o Iraku ali i borbi protiv klimatskih promjena - njegov govor se velikom broju ljudi širom svijeta sasvim sigurno neće dopasti.
Naime, prema rezultatima ankete sprovedene po narudžbi Svjetske službe BBC-ja u kojoj je učestovovalo više od 26 hiljada ljudi u 25 zemalja, imidž Amerike u svijetu se znatno pogoršao u posljednjih godinu dana.
Tek 30 posto ispitanika misli da Amerika ima pozitivnu ulogu u svijetu, što je čak 20 posto manje nego prethodne godine.
Glavni razlog je rat u Iraku, na šta se, po riječima nekolicine mladih Berlinaca, svodi američka vanjska politika:
"Katastrofa. Reći su samo jednu riječ - Irak. Potpun neuspjeh..."
"Mislim da je američka vanjska politika suviše jednostrana."
"Mislim da Amerikanci trenutno nemaju pozitivan imidž. Irak je zasjenio sve ostalo."
Čak 75 posto ispitanika se ne slaže s američkom politikom u Iraku.
Evo i nekoliko reakcija iz Lagosa u Nigeriji:
"Zaratili su u Iraku bez rezervnog plana i sada se sve raspada."
"Amerika je uvijek radila šta god hoće, ali mislim da bi mogla da bude malo više diplomatska."
"Gore stvari se dešavaju na drugim mjestima, ali tamo ne intervenišu."
Jedan od autora ovog globalnog istraživanja o imidžu Amerike je Steven Call.
"Prije dvije godine 40 posto ljudi širom svijeta imalo je pozitivan stav o američkoj ulozi u svijetu. Prije godinu dana ta cifra je pala na 36 posto, a ove godine je otišla još niže, na svega 29 posto. Ima nekoliko razloga za to, mada izgleda da je najvažniji rat u Iraku. 73 posto ispitanika se ne slaže s američkom politikom u Iraku, a 67 posto se protivi američkom tretmanu pritvorenika u Guanatamu. Ljudima se ne dopada američka uloga u ljetošnjem ratu Izraela i Hezbollaha u Libanu, njena politika prema Iranu, Sjevernoj Koreji, problemu globalnog otopljavanja", izjavio je Call.
Jedine zemlje u kojima postoje relativno pozitivni stavovi prema Americi su Nigerija, Kenija i Filipini.
Čak je u Americi tradicionalno sklonoj Poljskoj zabilježen veliki pad američkog ugleda sa 62 na svega 38 posto ljudi koji su naklonjeni Sjedinjenim Državama.
"Mislim da širom svijeta raste frustriranost američkom vanjskom politikom poslije napada na New York i Washington 2001. godine, odnosno otkada je predsjednik Bush odlučio da vodi više unilateralnu politiku i slobodnije koristi silu. Pored toga, tu su i očigledni neuspjesi američke vanjske politike kao što su Iran, koji i dalje razvija nuklearni program, te Sjeverna Koreja, koja je izvršila probu atomske bombe. Rat u Libanu nije dobro prošao pošto je Hezbollah u usponu", kazao je.
Call ističe da sličan trend postoji i u samoj Americi. "57 posto Amerikanaca se ne slaže s politikom u Iraku, a 54 posto sa stavom Bijele kuće prema globalnom otopljavanju. Većina Amerikanaca misli da prisustvo njihovih vojnika na Bliskom istoku doprinosi nasilju u tom regionu, a ne da ga smanjuje. To se sve jasno vidjelo na novembarskim izborima za Kongres, kada je vanjska politika očigledno bila na umu glasača koji su većinu svojih glasova povjerili demokratama", kazao je.
BBC-jev diplomatski urednik Jonathan Marcus ovako tumači rezultate sprovedene ankete: "Ovo istraživanje samo potvrđuje rezultate niza sličnih studija - antiamerikanizam je usponu. Što Sjedinjene Države više koriste svoju moć, bilo vojnu bilo diplomatsku, više opada i njihova sposobnost da utiču na svijet. Ono što je posebno uočljivo u ovom istraživanju je negativan stav prema SAD u nizu sasvim različitih zemalja, pa čak i u samoj Americi. To nameće pitanje da li je nepopularna samo američka vanjska politika ili cijela zemlja. Brojna istraživanja ukazuju na to da u svijetu i dalje postoji velilki stepen saglasnosti s osnovnim vrijednostima američkog društva, mada istovremeno raste sumnja u to da se sami Amerikanci drže tih principa. Rezultat je da Amerika gubi moralni uticaj baš u trenutku u kojem je takav uticaj možda najvažniji, u svijetu koji se suočava i s negativnim aspektima globalizacije."
Sve nas ista ljubav spaja: Na Crvenoj noći stotine ljudi zaljubljenih u Velež
