Generalna skupština UN-a će potom, u roku od nekoliko dana, na plenarnoj sjednici razmatrati prijedlog dnevnog reda. Generalna skupština najčešće usvaja predloženi dnevni red, ali može i da ne prihvati preporuke Generalnog komiteta o pojedinim tačkama.
U obrazloženju molbe Srbije da se prijedlog u vezi Kosova stavi na dnevni red Generalne skupštine navedeno je da je "proglašenje nezavisnosti izazvalo niz kontroverzi i podjela unutar međunarodne zajednice i da bi mišljenje Međunarodnog suda pravde, kao najvišeg sudskog organa UN-a, umnogome doprinijelo smanjivanju tenzija", javio je Tanjug.
Generalni komitet UN-a čine predstavnici 28 zemalja, tačnije novoizabrani predsjednik Generalne skupštine UN-a Miguel Deskoto Brokman iz Nikaragve, 21 potpredsjednik i predsjednici šest glavnih komiteta.
U sastavu Generalnog komiteta tokom 63. zasjedanja bit će zemlje koje su priznale Kosovo, poput Velike Britanije, SAD-a, Holandije, Francuske, Mađarske i Afganistana, ali one su u manjini s obzirom na to da ostale 22 članice, među kojima su Kina, Španija, Rusija, Egipat, Portugal, Irak, to nisu ili prema vlastitim tvrdnjama nemaju ni namjeru da učine.
Ako zahtjev Srbije da Generalna skupština zatraži mišljenje Međunarodnog suda pravde bude stavljen na dnevni red, on će se naći u okviru pitanja koja se tiču "unapređenja pravde i međunarodnog prava", ali još nije poznato kog datuma bi se o njemu moglo raspravljati.
Srbiji u tom slučaju predstoji borba za pridobijanje što većeg broja članica UN-a da glasaju za srpski zahtjev.
To će nesumnjivo biti jedna od glavnih tema razgovora koje će najviši zvaničnici Srbije imati na marginama generalne debate, koja će biti održana od 23. septembra do 1. oktobra i u kojoj će učestvovati predsjednici država ili vlada zemalja članica UN-a.
U sklopu diplomatske ofanzive predsjednik Boris Tadić uputio je pisma svim državama članicama svjetske organizacije, tražeći od njih da podrže prijedlog rezolucije Srbije na Generalnoj skupštini UN-a.
Mišljenje suda u Haagu značajno bi doprinijelo smirivanju tenzija nastalih kao posljedica jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, spriječilo nepovoljan razvoj događaja u regiji i olakšalo napore za dogovor između svih involviranih strana, istakao je Tadić u pismu.
Poznavaoci međunarodnih odnosa smatraju da bi Generalna skupština UN-a, s obzirom na osnovna načela svjetske organizacije, trebalo da prihvati prijedlog rezolucije koji je podnio šef srpske diplomatije Vuk Jeremić 15. augusta, ali mnogo će, kako ukazuju, zavisiti od političke situacije u trenutku kada se u New Yorku o tome bude odlučivalo. Jedna od opasnosti je da manje zemlje, od kojih se mnoge, kako se ocjenjuje, načelno slažu sa željom Srbije da o spornom pitanju zatraži mišljenje suda UN-a, izbjegnu da glasaju kako se ne bi zamjerile nekim od velikih sila koje su priznale nezavisnost Kosova.
Ambasador SAD-a u Beogradu Cameron Munter izjavio je da se njegova zemlja ne slaže s inicijativom Srbije, uz poruku Srbiji da "gleda u budućnost, a ne prošlost", a sličan stav je prije njega iznio i britanski ambasador u Srbiji Stephen Wordsworth.
Ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić je krajem prošle sedmice u Washingtonu zatražio je od američke državne tajnice Condoleezze Rice da SAD ne budu protiv inicijative Srbije.
Od trenutka kada i ako Generalna skupština usvoji inicijativu Srbije, to postaje inicijativa Generalne skupštine UN-a. Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, naime, mogu da traže jedino organi UN-a, i to prije svega Generalna skupština i Vijeće sigurnosti.
Savjetodavno mišljenje MSP-a nije pravno obavezujuće, ali s obzirom na autoritet i ugled suda i njegovog mišljenja teško da neko u međunarodnoj zajednici može da ga zaobiđe.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
