Svijet
0

U eksploziji bombe u Bejrutu ubijeno šest ljudi

FENA
Foto: AFP
Foto: AFP
Visoki policijski zvaničnik i još pet ljudi usmrćeno je u petak u eksploziji bombe u blizini raskršća u većinskom kršćanskom istočnom Bejrutu, saopćili su xigurnosni izvori.

Policijski zvaničnik identifikovan je kao Wisam Eid, kapetan u obavještajnoj jedinici libanske policije koja se u široj javnosti smatra bliskom lideru antisirijske vladajuće koalicije Saadu al-Haririju, javio je Reuters.

Vatrogasci su usmjerili šmrkove s vodom prema automobilima u plamenu na cesti u bejrutskom predgrađu Hazmiyeh. Izgorjelo tijelo moglo se vidjeti u jednom automobilu. Dijelovi tijela bili su razbacani po cesti.

Eksplozija se desila deset dana nkon što je automobil bomba oštetio američki diplomatski automobil u libanskoj prijestonici, ubivši troje ljuudi i ranivši 16. Među poginulima nije bilo Amerikanaca.

Prošlog je mjeseca u eksploziji autobombe također ubijen vojni šef operacija, brigadni general Francois Haj, u istočnom Bejrutu.

Eid je preuzeo položaj od svog prethodnika Samira Shehadeha, koji je bio ranjen u eksploziji bombe podmetnute kraj puta u Bejrutu u 2006.

Policijska obavještajna jedinica tijesno je angažovana u istrazi pod vodstvom UN-a ubistva iz 2005. godine Haririjevog oca, bivšeg libanskog premijera Rafika al-Haririja.

Većinska koalicija optužuje Siriju da stoji iza tog ubistva kao i tridesetak bombaških napada koji su pogodili Liban u posljednje tri godine, od kojih su mnogi imali za cilj antisirijske političare i novinare. Vlada u Damasku negira bilo kakvu umiješanost u napade.

Bombaši su također napadali mirovne snage UN-a na jugu zemlje, dok je pobuna islamskih militanata inspirisanih al-Qaidom dodatno potkopala stabilnost zemlje.

Pored svojih sigurnosnih problema, Liban je u dugotrajnom političkom sukobu koji je suprotstavio prozapadnu vladajuću koaliciju i opoziciju pod vodstvom Hezbollaha.

Sporenje je paraliziralo vladu više od godinu dana i blokiralo je izbore za novog predsjednika, ostavljajući Liban bez šefa države prvi put od građanskog reata 1975-1990. godine.

Suparničke frakcije su se složile da bi vojni zapovjednik Michel Suleiman trebao postati novi predsjednik, ali su i dalje u sporu oko toga kako da dijele vlast u budućoj vladi nacionalnog jedinstva.