Ankara je u dokumentu dobila pohvale zbog načina na koji je u septembru usvojila amandmane na važeći ustav, uključujući reformu najvišeg suda, kako bi smanjila uticaj vojske.
U izvještaju se sugeriše da je Turskoj, ipak, potreban novi ustav, kak bi se u zemlji učvrstio demokratski proces poslije državnog udara 1980. godine. Armija je od 1960. godine četiri puta smijenila izabranu vlast.
"Novi civilni ustav pružio bi čvrstu osnovu za dalje jačanje demokratije u Turskoj, u skladu sa evropskim standardima i kriterijumima za ulazak u Uniju", piše u izvještaju.
Turska je kritikovana zbog problema u poštovanju vjerskih prava, te prava žena i sindikata, kao i zbog "ograničenih rezultata" u rješavanju kurdskog pitanja.
U izvještaju se potvrđuje da je zvanična Ankara "nastavila da izražava javnu podršku" razgovorima o ujedinjenju Kipra pod okriljem UN, ali i napominje da "nije bilo napretka u normalizaciji bilateralnih odnosa" sa Kiprom.
Turska je počela razgovore o ulasku u EU 2005. godine, ali taj proces teče sporo zato što se Francuska, Njemačka i Austrija protive ulasku ove muslimanske zemlje u evropski blok.
Senad Bašić: Gluma me je poslije 42 godine naučila da malo ili gotovo ništa ne znam o njoj
Sin Bruna Fernandesa iznenadio oca, izabrao je zvijezdu rivalskog Liverpoola
