Turska želi "zaštititi djecu od moralne erozije", pridružuju se zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Time se Turska pridružuje rastućem broju zemalja koje nastoje uvesti strožije kontrole.

Očekuje se da će vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana uskoro podnijeti nacrt zakona o ovom pitanju.

Ministrica porodice i socijalnih usluga Mahinur Ozdemir Goktas izjavila je novinarima nakon sjednice kabineta prošlog mjeseca da će zakon uključivati zabranu društvenih mreža za maloljetnike te obavezu za pružaoce usluga da izgrade sisteme za filtriranje sadržaja.

Široke preporuke iz ovosedmičnog izvještaja komisije uključuju i uklanjanje sadržaja bez prethodne najave, kao i nadzor dječijih videoigara ili igračaka s AI funkcionalnostima zbog potencijalno štetnog sadržaja.

Australija je u decembru postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući pristup platformama poput TikToka, YouTubea (Alphabet), Instagrama i Facebooka (Meta).

Španija želi zabraniti društvene mreže za mlađe od 16 godina, dok Grčka i Slovenija rade na sličnim zabranama usljed rastuće zabrinutosti zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i sigurnost djece. Francuska, Velika Britanija i Njemačka također razmatraju ograničenja za maloljetnike.

Turski parlamentarni izvještaj dodatno preporučuje noćna ograničenja pristupa internetu za uređaje koje koriste maloljetnici mlađi od 18 godina, obavezno filtriranje sadržaja na društvenim mrežama do navršene 18. godine, te zabranu društvenih mreža do 16. godine.

"Moramo zaštititi našu djecu od moralne erozije. Cilj nam je da ih zaštitimo od svih vrsta ovisnosti, uključujući i digitalne", rekao je za Reuters Harun Mertoglu, visoki zastupnik AKP-a i član parlamentarne komisije za ispitivanje ljudskih prava.

Turska već strogo reguliše društvene mreže i brzo nameće uklanjanja sadržaja i zabrane pristupa. Trenutno je zabranjen pristup za oko 1,2 miliona web-stranica i objava na društvenim mrežama do kraja 2024. godine, prema izvještaju lokalne organizacije za praćenje cenzure IFOD.

Postojeći propisi zahtijevaju od kompanija da obrade zvanične ili korisničke zahtjeve u roku od dva dana, što ostavlja malo prostora za pravni postupak, te ih primoravaju da udovolje gotovo svim zahtjevima za uklanjanje sadržaja. Kompanije koje se ne pridržavaju propisa mogu se suočiti s zabranom oglašavanja, smanjenjem propusnog opsega i novčanim kaznama do tri posto globalnih prihoda.