Trump želi izručenje srbijanskog narkobosa Antuna Mrdeze, to bi moglo pokrenuti nove istrage o balkanskom podzemlju

Administracija Donalda Trumpa koristi slučaj kao sredstvo pritiska na Kolumbiju i Venecuelu, tražeći izručenje obojice osumnjičenih Americi.

U središtu priče je srbijanski državljanin Antun Mrdeza, poznat i pod aliasom "Nikola Boros". Prema kolumbijskim i američkim izvještajima, on je dio tzv. "Nove table", neformalne transnacionalne mreže balkanskih i latinoameričkih narkobosova koji zajednički organizuju transport velikih pošiljki kokaina prema Evropi.

Protiv njega se vode postupci u najmanje sedam država, a specijalnost mu je navodno koordinacija ruta između andskih proizvođačkih zona i atlantskih ili pacifičkih luka za izvoz prema evropskom tržištu.

Mrdeza je u maju 2023. godine pobjegao s aerodroma Rionegro kod Medellina, iskoristivši nepažnju stražara. Nakon toga se slobodno kretao kroz Kolumbiju: boravio je u Caliju, gdje se sastao sa saradnicima zaduženim za finansije i pranje novca, a potom otputovao u Putumayo. Tamo se sastao s Giovannyjem Andresom Rojasom, zvanim Arana, vođom grupe Komandosi s granice. Prema američkoj DEA-i, njih dvojica su dogovarali isporuke kokaina i logistiku transporta.

Nakon boravka u Ekvadoru, gdje je preživio napad, Mrdeza se sklonio u Venecuelu. Uhapšen je 22. maja 2025. Hapšenje je javno objavio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Diosdado Cabello, u sklopu šire operacije protiv navodnih kriminalnih i destabilizacijskih mreža.

Sjedinjene Američke Države sada žele njegovo izručenje. Plan koji se razmatra jeste da Kolumbija formalno zatraži njegovo prebacivanje iz Venecuele, nakon čega bi Washington podnio zahtjev za ekstradiciju. O toj mogućnosti razgovaraju kolumbijski predsjednik Gustavo Petro i venecuelanska liderka Delcy Rodríguez.

Paralelno s tim, Arana je uhapšen u Bogoti na zahtjev SAD-a i nalazi se u zatvoru La Picota. Međutim, predsjednik Petro odgađa potpisivanje njegovog izručenja jer bi to moglo ugroziti mirovne pregovore koje kolumbijska vlada vodi s njegovom frakcijom.

Za Srbiju je slučaj osjetljiv jer potvrđuje dugogodišnje tvrdnje evropskih sigurnosnih službi da balkanske kriminalne mreže imaju direktne operativne veze u Latinskoj Americi, ne samo kao kupci kokaina, već kao logistički partneri u organizaciji transporta. Njegov eventualni transfer u Kolumbiju, a potom u SAD, mogao bi otvoriti širu istragu o finansijskim tokovima i kontaktima balkanskog podzemlja s latinoameričkim kartelima.