Temperatura na Islandu dostigla nevjerovatnih 20 stepeni, za sve je "kriv" efekt fena

Meteorološke stanice širom Islanda u srijedu poslijepodne i navečer zabilježile su vrijednosti koje su prelazile 15 °C. Temperature koje su i do 13 stepeni iznad dugoročnog prosjeka ovih dana bilježe se, primjerice, i sjeverno od Polarnog kruga u sjevernoj Skandinaviji ili na Grenlandu.

Najviša temperatura, 19,7 °C, izmjerena je, preliminarno, na stanici Bakkagerði na istočnoj obali Islanda. Ako se ova vrijednost potvrdi, radit će se o izjednačavanju apsolutnog decembarskog rekorda iz 2019. godine sa stanice Kvísker.

Uzrok ekstremno visokih temperatura na Islandu je neuobičajeni raspored zračnih pritisaka nad evropskim kontinentom. Nad istočnim Atlantikom i dijelom sjeverne Evrope prostire se snažna anticiklona, s čije stražnje strane struji vrlo topao zrak iz južnih pravaca, koji prodire daleko na sjever. Otepljenje na pojedinim dijelovima subpolarnog ostrva dodatno pojačava tzv. efekt fena, koji nastaje u zavjetrini planinskih lanaca.

Princip efekta fena

Topao i suh fenski vjetar nastaje u situacijama kada strujanje mora savladati visoki planinski masiv, poput Alpa. Prilikom prisilnog uzlaska, zrak se, sve do potpunog zasićenja vodenom parom, hladi za 1°C na svakih 100 metara nadmorske visine.

U trenutku kada na određenoj visini dođe do stvaranja oblaka, zasićeni zrak se hladi sporije, oko 0,6 °C na 100 metara. Razlog je to što vlažan zrak u atmosferu oslobađa manju količinu toplote, čime se djelimično zagrijava.

Dok na privjetrinskoj strani planinske prepreke može padati obilna kiša, u zavjetrini grebena zrak se isušuje i počinje spuštati u doline. Nakon razgradnje oblačnosti, pri spuštanju niz padine ponovo se zagrijava za 1 °C na svakih 100 metara silaska. U zavjetrini planina tada preovladava sunčano i vjetrovito vrijeme, s temperaturama i do 10 °C višim nego na suprotnoj strani. Što je početni zrak vlažniji, razlika u temperaturi između privjetrinske i zavjetrinske strane bit će veća.