Zima još nije rekla posljednju riječ: Čeka nas "atmosferska blokada", zapadna Evropa ovisi o dva ključna faktora

Najnoviji prognostički podaci potvrđuju da se sredinom februara očekuje stratosfersko zagrijavanje, odnosno snažan visokoenergetski događaj koji će destabilizirati polarni vrtlog i poremetiti cirkulaciju širom sjeverne hemisfere.

U normalnim okolnostima, ovakav razvoj događaja često dovodi do prodora hladnog arktičkog zraka prema nižim geografskim širinama. Međutim, trenutna situacija je složenija. Atmosfera ulazi u fazu interferencije, koja komplikuje kasnozimske prognoze za Sjedinjene Američke Države, Kanadu, ali i Evropu.

Silazni utjecaj stratosferskog zagrijavanja naići će na otpor u nižim slojevima atmosfere, gdje dolazi do sudara s Madden-Julian oscilacijom (MJO), snažnim tropskim atmosferskim valom. Ova interakcija će privremeno oslabiti vezu između stratosfere i prizemnih slojeva, posebno nad sjevernom Amerikom, što će dovesti do perioda iznadprosječnih temperatura, iako se polarni vrtlog u višim slojevima raspada.

Ipak, ova atmosferska "blokada" neće biti dugog vijeka. Prognoze pokazuju da će se veza između stratosfere i prizemnih slojeva ponovo uspostaviti u posljednjoj trećini februara i početkom marta, čime se otvara mogućnost za nove prodore hladnog zraka.

Kada je riječ o Evropi, najhladniji zrak se u početnoj fazi zadržava nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Međutim, snažno nisko polje pritiska nad sjevernim Atlantikom u više navrata sprječava njegovo širenje prema centralnoj i zapadnoj Evropi.

Kako se stratosfersko zagrijavanje bude razvijalo, hladna zračna masa sa sjeveroistoka dobija dodatni poticaj i počinje pokušavati prodor prema sjeverozapadnoj Evropi, uključujući Veliku Britaniju, Irsku i dijelove zapadne i sjeverne Evrope. Upravo u tom periodu prognoze postaju osjetljivije na male promjene u atmosferskoj cirkulaciji.

Iako stratosfersko zagrijavanje stvara povoljne uslove za zimske prodore, ishod za zapadnu Evropu neće zavisiti samo od polarnog vrtloga, već i od rasporeda pritiska nad Atlantikom.

Ako atlantske ciklone oslabe ili se pomjere zapadnije, hladan zrak bi mogao lakše prodrijeti prema zapadu kontinenta. U suprotnom, zapadna Evropa bi mogla ostati pod blažim, atlantskim utjecajem.

Kako navodi Federalni hidrometeorološki zavod, do 15. februara se očekuju temperature zraka u Bosni od dva do pet stepeni, a u Hercegovini do osam. Kada je riječ o maksimalnim, kretat će se do 15 stepeni u Hercegovini.

Od 16. februara do kraja prognoznog perioda minimalne temperature u Bosni biće u rasponu od minus tri do jedan, a u Hercegovini od dva do sedam stepeni, dok će maksimalne dnevne u Bosni dosezati do šest, a u Hercegovini do deset stepeni.