Svijet
0

Svijet o povlačenju Fidela Castra, uz pitanje "šta sada?"

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Reakcije svijeta na objavu kubanskog čelnika Fidela Castra da se definitivno povlači sa svih dužnosti kreću se u utorak od izražavanja radosti i nade Zapada da će Kuba početi demokratizaciju, dok manji dio ideološki bližih zemalja odaje počast zaslužnom revolucionaru.

Sjedinjene Države u utorak su izrazile nadu da s Castrovim povlačenjem počinje demokratska tranzicija Kube, ali i upozorile da neće odmah ukinuti gospodarski embargo koji je desetljećima na snazi protiv Kube.

Evropska unija ponudila je politički konstruktivni dijalog, a Kina pozdravila "revolucionarnog vođu" Fidela Castra, kao "starog prijatelja" i gospodarskog partnera.

Iz Moskve je predsjednik Komunističke partije Genadij Zjuganov pozdravio "hrabru" odluku Fidela Castra.

Brojna kubanska dijaspora, koja živi na američkoj Floridi nada se promjenama, ali je oprezna i zasad se ne želi miješati.

U posebnom članku naslovljenom "I što sada?" BBC na španskom jeziku piše da se s današnjim danom rađa "poslijefidelovska" Kuba, koja je sazrijevala kroz mjesece javnih političkih rasprava u kojima se narod usudio kritizirati slabosti režima i predlagati rješenja.

Još donedavna doživotni predsjednik komunističke Kube objavio je u utorak da se povlači sa svih dužnosti, nakon što je gotovo dvije godine, zbog ozbiljne bolesti, bio odsutan iz javnosti.

Fidelov mlađi brat, 76-godišnji general Raul Castro, zacijelo će u nedjelju, 24. februara, biti izabran za predsjednika Državnog vijeća i takvom odlukom zastupnici kubanskog parlamenta, koji će u nedjelju prvi put zasjedati u novom sazivu nakon izbora u januaru, legalizirat će državni vrh.

Raul Castro obavljao je najviše državne dužnosti, predsjednika i vrhovnog zapovjednika vojske od jula 2006., kada je sve svoje ovlasti, prije operacije, na njega prenio brat Fidel Castro.

Prema procjenama iz Havane, Kubanci očekuju ubrzane promjene, jer se Raul u proteklih 18 mjeseci pokazao pragmatičnijim od starijeg brata, što je očito u poljoprivredi gdje su povećane državne cijene za otkup mlijeka i mesa, a počela je i preraspodjela zemlje.

Raul Castro pokazao je da bolje razumije i svakodnevne teškoće običnog Kubanca kada je ljetos javno priznao da su prosječne plaće od 20 dolara nedovoljne za život.

No najveći njegov doseg jest poticanje političke rasprave na nacionalnoj razini u koju se uključilo 5 miliona Kubanaca iznoseći svoja stajališta o budućnosti zemlje. Oko 1,2 miliona sudionika izjasnilo se za promjene.

Promatrači takve promjene i očekuju, ponajviše jer je Raul javno kazao da postoji "višak zabrana" u zemlji, koje "više štete nego koriste".

Prva skupina mjera koje je narod zatražio u raspravama jeste da država odmah primijeni, bez velikih problema, pristup hotelima i ukine birokratske zapreke za putovanja u inozemstvo.

Druge, složenije mjere, obuhvatile bi reformu poljoprivrede, reorganizaciju proizvodnje, sustav vlasništva, odbacivanje dvostruke valute (na Kubi su u upotrebi dvije vrste valuta, jedna za domaće stanovništvo, druga za strance).

Potrebno je riješiti pitanje preniskih plaća te otvoriti zemlju ulasku stranog kapitala, a to će svakako zahtijevati mnogo više vremena i analiza.

Socijaldemokratski disident Manuel Cuesta kazao je za BBC, a prenijela Hina, kako je objavom povlačenja sa svih dužnosti Fidel Castro "završio jednu epohu, kako političku, tako i osobnu" i ocijenio odluku "hrabrom" koju "mi Kubanci moramo pozdraviti i također poštovati".

"Počinje razdoblje postupnih promjena prema normalizaciji Kube kao zemlje, jer dosad je Kuba gotovo 50 godina živjela egzaltirana", ističe Cuesta i dodaje: "Mi Kubanci sada imamo mogućnost naći sami sebe."