Švedska jača odbranu: Bivši oficiri imat će vojnu obavezu do 70. godine, a rezervisti čak do 47

Prema vladinom prijedlogu zakona o popuni vojske kadrom, koji je švedska vlada predala parlamentu u junu, rezerva Oružanih snaga se godinama smanjuje brže nego što se popunjava novim vojnim obveznicima.

Razlog je to što obnovljena obuka rezervista godinama nije provođena, a po važećim pravilima ratni raspored prestaje ako neko deset godina nije služio niti prošao obnovljenu obuku.

Vlada u dokumentu upozorava da će se rezerva gotovo sigurno dodatno smanjiti dok se formiraju nove jedinice. Broj pripadnika rezerve je tajan, ali švedska javna televizija SVT navodi da pad ugrožava odbrambenu sposobnost zemlje.

Švedska nema utvrđen cilj koliko velika rezerva treba biti. Vladina komisija pošla je od pretpostavke da bi trebala biti dvostruko veća od mobilizacijskih snaga, što znači najmanje 100.000 vojnih obveznika do 2035. godine, kada bi u ratnoj organizaciji trebao biti 51.000 vojnih obveznika. Vlada je tu procjenu prihvatila.

Prema prijedlogu, rok od deset godina bio bi ukinut za rezervu. Ko deset godina ne bude služio, automatski bi prešao u posebnu rezervu vojnih obveznika i u njoj ostao do kraja godine u kojoj navrši 47 godina, čak i bez obnovljene obuke. Ako bi se vratio u borbenu jedinicu, morao bi prvo proći obnovljenu obuku.

"Gradimo snažniju popunu kadrom, ne treba se ispadati nakon deset godina. To je važan korak koji pravimo", rekao je za SVT ministar odbrane Pål Jonson.

Vlada u prijedlogu priznaje da obnovljena obuka možda neće moći biti provedena u potrebnom obimu. Kao primjer navodi manjak profesionalnih oficira, kojih je sve manje zbog odlazaka u penziju, dok se istovremeno veliki dio njih angažuje na obuci sve većeg broja ročnika. Oružane snage su u budžetskom dokumentu upozorile da bi daljnji rast broja ročnika mogao dodatno otežati obuku rezervista.

Johan Österberg, koji se dugo bavi istraživanjem popune vojske, za SVT je rekao da rješenje zvuči kao put naprijed, ali da tada mora biti dovoljno ljudi koji mogu provoditi obnovljenu obuku, a tu vidi velike izazove.

Isti prijedlog predviđa i da bivši profesionalni i rezervni oficiri koji su u vojsci radili najmanje godinu imaju vojnu obavezu do 70. godine, te da ukupno trajanje pripravničke službe poraste sa 180 na 360 dana.

Odbor za odbranu švedskog parlamenta usaglasio je izvještaj o prijedlogu 22. oktobra, a rasprava i glasanje u parlamentu zakazani su za 4. novembar. Izmjene bi trebale stupiti na snagu 1. januara 2027. godine.