Od Jahorine do Alta banke: Kako je Dodikova vlast "zavrtila" 41 milion KM na poslu koji je unaprijed bio osuđen na propast

Posao težak više od 41 milion KM počeo je i završio unutar istog kruga ljudi i institucija.

Vlada RS-a, koju predvodi SNSD, prodala je imovinu za koju je znala da je pod zabranom raspolaganja. Kupac je bila firma SNSD-ovog odbornika iz Teslića, koji je i sam znao za upozorenja. Kad je prodaja poništena, Vlada RS-a mu je pristala vratiti novac, a sredinom februara zadužila se 22 miliona eura u Beogradu, kod Alta banke čiji je vlasnik blizak Srpskoj naprednoj stranci (SNS) Aleksandra Vučića i povezuje se s vlastima u RS-u.

Novac od prodaje otišao je u budžet RS-a. Novac za povrat, ako je riječ o tom kreditu, vraćat će se iz istog budžeta, s kamatom.

Prodaja uprkos upozorenjima

Kompanija "Drvo-Export", iza koje stoji Klječanin, kupila je 56.405 kvadratnih metara šumskog zemljišta na Jahorini. Prema ranijim informacijama iz lokalnih medija, planirala je tu graditi kompleks od sedam hotela vrijedan blizu pola milijarde KM.

Vlada RS-a je 29. decembra 2023. donijela Odluku o načinu i uslovima prodaje nepokretnosti u svojini Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina. Ministarstvo trgovine i turizma RS-a, na čijem je čelu tada bio Denis Šulić (SNSD), raspisalo je javni poziv.

Pravobranilaštvo BiH je 11. januara 2024. upozorilo Ministarstvo da obustavi prodaju, ali Ministarstvo to nije uradilo. Pravobranilaštvo je potom otvorilo predmet.

Iz OHR-a su tada za Klix.ba poručili da se Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom "izričito zabranjuje bilo kakva prodaja ili drugi oblik raspolaganja sredstvima državne imovine i navodi da je svaki akt o raspolaganju tom imovinom, za koji se utvrdi da je u suprotnosti sa ovim zakonom, ništavan".

Dodali su da su investitore i kupce takve imovine više puta upozoravali na moguće negativne pravne posljedice.

Klječanin: Neka oni to rješavaju

Klječanin je za upozorenja znao jer je u februaru 2024. za Klix.ba je, na pitanje je li mu poznato da je OHR upozoravao kupce, odgovorio:

"Bio je javni poziv, mogao se prijaviti ko je htio. Mi smo se prijavili kao zainteresovani i ponosni smo što možemo raditi na Jahorini nego bilo gdje drugo. Šta je sad problem?"

Na konstataciju da zemljište pripada državi BiH i da je pod zabranom raspolaganja, rekao je: "Niko nema tu odluku, samo vi. Koji visoki predstavnik, kakav visoki predstavnik. Danas priča jedno, sutra drugo."

Rizik je od početka prebacivao na Vladu RS-a.

"Nek' formira šta hoće. Šta mi imamo s tim? Nama ako je neko nešto prodao, iza toga stoji garancija. Mi smo uzeli imovinu države. Šta god smo tražili od papira, dostave nam. 1/1 imovina na njima. Šta mi imamo biti u nezgodnom položaju, neka oni to rješavaju. Mi smo od njih kupili, pare idu u budžet. Tražili smo garancije i dužni su nam dati garancije", kazao je Klječanin.

Te garancije je na kraju i dobio. Desetak dana nakon tog razgovora oglasio se i Milorad Dodik, tada predsjednik RS-a: "Ne postoji OHR, ne postoji njihova nadležnost. Sve je to pokušaj da se da do značaja samome sebi. Oni nemaju nikakvih obaveza niti ćemo mi to poštovati."

Ustavni sud BiH poništio prodaju

Trinaest zastupnika SDA, DF-a i NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zatražilo je od Vlade RS-a da povuče odluku, a zatim su se obratili Ustavnom sudu BiH. Sud je 31. maja 2024. privremeno stavio odluku van snage, a 11. jula ju je poništio i naložio Vladi RS-a da poništi sve odluke i aktivnosti zasnovane na njoj, jer entitetska vlada nije bila nadležna raspolagati državnom imovinom.

Uprkos tome, zemljište je uknjiženo na "Drvo-Export". Tužilaštvo BiH je u augustu 2024. godine potvrdilo da je formiralo predmet o prodaji. Ustavni sud BiH je u novembru iste godine utvrdio da Vlada RS-a nije provela njegovu odluku i o tome obavijestio Tužilaštvo, a Sud BiH je u januaru 2025. privremenom mjerom zabranio investicione radove i krčenje šume na tom području.

Povrat novca i kredit u Beogradu

Klječaninova firma nikada nije ušla u posjed zemljišta. Klječanin je krajem 2025. za Capital potvrdio da je od Ministarstva trgovine i turizma RS-a zatražio povrat 41 miliona KM, uz kamate i troškove, kako bi se ugovor raskinuo bez tužbe.

Vlada RS-a je na sjednici 6. februara 2026. dala saglasnost na sporazumni raskid ugovora. Samo nekoliko dana kasnije, sredinom februara, odlučila je zadužiti se 22 miliona eura, odnosno oko 43 miliona KM, kod Alta banke iz Beograda, na 24 mjeseca uz fiksnu kamatu od 5,5 posto. Iznos kredita gotovo je jednak iznosu koji je trebalo vratiti Klječaninovoj firmi.

Namjena kredita u odluci Vlade nije navedena, a portal Capital je 28. februara objavio da je novac namijenjen povratu sredstava "Drvo-Exportu" dok Vlada RS-a te navode do danas nije potvrdila.

Banka pod istragom

Alta banka je u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u. Narodna banka Srbije oduzela joj je dozvolu za rad 31. oktobra, nakon informacija o velikim podizanjima i prebacivanju novca u inostranstvo poslije izbora u Srbiji 25. oktobra, na kojima je SNS izgubio vlast.

Macura je danas uhapšen u Beogradu, a Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije sumnjiči ga da je uz pomoć dvojice zaposlenih iz trezora banke iznio oko 45 milijardi dinara. Financial Times je objavio da je banku zbog sumnje na pranje novca provjeravala i Evropska centralna banka.

Kredit Vladi RS-a dosad nije spomenut u istrazi u Srbiji. Otvoreno je ostalo koliko je novca isplaćeno Klječaninovoj firmi i kako će Vlada RS-a otplaćivati kredit banci koja je ostala bez dozvole za rad te da li je transakcija ikome bila sumnjiva.