Stranka njemačkog kancelara ostvarila najgori izborni rezultat od 1949. godine: Za historijski debakl CDU-a kriv Merz?

I sam Merz je kazao: "To je katastrofa".

Međutim, on signalizira da će nastaviti intenzivno raditi kao kancelar i ostati dosljedan svojoj reformskoj agendi. Takvom izjavom, Merz suzbija spekulacije da bi ga loš rezultat CDU mogao natjerati na ostavku.

Na paralelnim izborima u glavnom gradu Berlinu, krajnje lijeva stranka Linke osvojila je 25,3 posto, dok je udio Merzovih konzervativaca (CDU), koji su do sada vladali Berlinom u koaliciji sa SPD-om, drastično pao na 19 posto. AfD je ojačao i u liberalnom Berlinu sa 16,3 posto.

Prema projekcijama javne televizije, AfD je u saveznoj državi Meklenburg - Zapadna Pomeranija osvojio 38,3 posto glasova, dok su Socijaldemokrata (SPD) imale 35,4 posto glasova. Obje stranke ostavile su Merzove konzervativce (CDU) daleko iza sebe s obzirom na to da su, prema posljednjem prebrojavanju, pali na svega 4,9 posto. Tako lošim rezultatom CDU je ostala daleko ispod cenzusa od pet posto, koji je potreban za ulazak u državni parlament, što znači da će stranka u potpunosti da ispadne iz vlasti u toj regiji.

Iako nedjeljni rezultati možda ne predstavljaju trenutni konačni udarac za Merza, njegov nizak lični rejting, unutarstranačka i javna osporavanja reformi, te prethodni trijumf AfD-a nad CDU-om u Saksoniji-Anhalt stavili su političku budućnost lidera CDU-a pod veliki znak pitanja.

"Sada će Merzovoj saveznoj vladi biti još teže da skupi hrabrost i političku podršku za fundamentalni program reformi", rekao je za Reuters Marcel Fratzscher, predsjednik istraživačkog instituta DIW.

Fratzscher upozorava da bi izborni krah koalicijskih opcija i poljuljan status CDU-a mogli dovesti do političke paralize i daljeg jačanja AfD-a do saveznih izbora 2029. godine.

Nakon što je CDU pretrpio teške gubitke i na izborima 6. septembra u Saksoniji-Anhalt, gdje je AfD zamalo osvojio apsolutnu većinu, noviji rezultati iz Meklenburga i Berlina stavljaju pod dodatni pritisak strategiju "zaštitnog zida" (Brandmauer) kojom CDU tradicionalno odbija bilo kakav vid koaliranja ili saradnje s krajnjom desnicom.

Zašto je pao CDU?

Merz se od samog početka mandata mučio da pridobije povjerenje šireg biračkog tijela. Niz komunikacijskih grešaka, zajedno s nepopularnim mjerama CDU-a u pogledu reforme penzionog sistema, poreza i zdravstva, izazvali su val nezadovoljstva.

Razočaranje radom CDU-ove vlade preliilo se i na lokalni nivo, gdje su se birači izjasnili protiv visokih troškova života i energije. Čak ni Merzovo prošlonedjeljno najavljivanje mjera pomoći, poput smanjenja poreza na gorivo, nije uspjelo spasiti CDU od historijskog izbornog debakla.

Iako njemački vicekancelar i lider SPD-a Lars Klingbeil poziva na promjenu kursa i preispitivanje penzione reforme, Friedrich Merz insistira na nastavku socioekonomskih reformi CDU-a, tvrdeći da su one ključne za oživljavanje stagnirajuće njemačke ekonomije.

"Ono što sada moramo uraditi zahtijeva hrabrost, nepokolebljivost i strpljenje. Ove reforme su jedini protuotrov autoritarnom otrovu koji sve dublje prodire u naše društvo", poručio je Merz, braneći politiku CDU-a.

Čak je i popularna premijerka Meklenburga-Zapadne Pomeranije Manuela Schwesig (SPD) ostvarila skok u anketama, upravo otvoreno kritizirajući nepopularne reforme Merzove savezne vlade i politiku podrške Ukrajini.