Svijet
54

Strani mediji odaju počast žrtvama genocida: Jesu li lekcije iz Srebrenice zaboravljene?

Piše: M. N.
Obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici privuklo je veliku pažnju svjetskih medija zbog brojnih delegacije koje su se došle pokloniti žrtvama.

Naslovne stranice svjetskih portala uglednih medija pišu u genocidu, o pokušaju etničkog čišćenja jednog naroda, o UN-ovom "ne" da zaštiti ljude zaštićene enklave, o pokušaju preživjelih ljudi da nastave sa životom iako su izgubili sve.

Nikada nisam imala djetinjstvo

New York Times posvetio je nekoliko stranica svojih novina i portala obilježavanju genocida. Osim razgovora sa preživjelim žrtvama, tu je i kritički osvrt s pitanjem "Jesu li lekcije iz Srebrenice zaboravljene?".

"Imala sam devet godina kada je Srebrenica pala. Nikada nisam imala djetinjstvo. Prestala sam brojati koliko je ljudi iz naše porodice poginulo u ratu, ali otac mi kaže da ih je preko 50, među kojima je i moj ujak koji ubijen u Koloni. Bila sam u Tuzli kada Kolona počela stizati. Bili su mršavi, iscrpljeni i halucinirali su", rekla je Andisada Dudić koja je pobjegla s majkom i tri sestre tokom noći iz Srebrenice za New York Times.

Ugledni američki list podsjetio na neuspjeh Ujedinjenih naroda da zaštite ljude iz zaštićene zone i dan kada su rekli "ne", te primorali ljude da napuste njihovu bazu.

"Dvadeset godina prije, u ovoj sedmici, skoro svi su ubijeni od strane srpskih snaga koje je vodio general Ratko Mladić u najgorem masakru u Evropi od Drugog svjetskog rata. Na svjetlo dana izašli su brojni detalji o masakru, ali pravda nikada nije do kraja provedena. Samo je nekoliko Srba osuđeno za genocid", podsjeća New York Times.

Srebrenica je ožiljak Holandije

Financial Times svoju počast odao je tekstom "Holanđani i dalje grcaju u sramu zbog Srebrenice".

"Uloga holandskog bataljona i njegova nesposobnost da spriječi najgoru svirepost u Evropi od Drugog svjetskog rata visi iznad Holandije ovih 20 godina. Rezultiralo je to ostavkom vlade, te na hiljade stranica službenih izvještaja i nekoliko tužbi. Bilo je tu pokušaja kompenzacije sa žrtvama i opravdanja. 'Srebrenica je naš ožiljak. Ne možemo pobjeći od toga, ali moramo pokušati naučiti živjeti s tim', rekao je Ludy De Vos koji je bio u enklavi prije nego je pala", piše FT.

Negiranje genocida

Business Insider u svom tekstu osvrnuo se na kontinuirano negiranje genocida. Ističe da, iako je tadašnji srbijanski predsjednik Boris Tadić 2005. godine bio na dženazi u Srebrenici, srbijanski parlament 2010. godine osudio masakr, a 2013. godine Tomislav Nikolić se izvinio za isti, svi lideri Srbije odbijaju reći da je masakr bio genocid", piše BI.

Svoju počast odao je i Haški tribunal koji je na svojoj zvaničnoj stranici postavio tekst o Srebrenici i video u kojem se nalaze ratni snimci i snimci svjedočenja žrtava na suđenjima ratnim zločincima.

"Srebrenica je ime grada sinonima za konflikt koji je uništio bivšu Jugoslaviju 1991. godine. To je ime koje priziva slike porodica koje su razdvojene, slike ljudi u autobusima koji idu na nepoznatu lokaciju. prestrašeni, muškarci svezanih očiju koje vode u smrt, koji su ubijani metodički isključivo zbog njihovog identiteta, i slike očajnih majki, supruga, sestara i kćerki koje su ostale iza njih", piše ICTY.

Život nakon smrti

Britanska TV kuća BBC govori o pokušaju preživjelih Srebreničana da nastave sa životom.

"Imamo pažnju samo tokom komemoracije, ali oni koji žive ovdje moraju ostati i nositi se sa svakodnevnim problemima. Cijeli svijet bi trebao pokazati da ovdje ima i života nakon smrti. Trebamo potaknuti ljude da investiraju ovdje kako bi bilo budućnosti ovdje, posebno za mlade ljude. Ako mladu ljudi odu, Srebrenica će umrijeti. Moje pitanje je - želi li svijet da Srebrenica ponovo umre?", rekao je Hasan Hasanović koji je preživio genocid u Srebrenici za BBC.

CNN osvrnuo se na neusvajanje Rezolucije o Srebrenici u UN-u zbog ulaganja veta Rusije, te prenio svjedočenje ugledne novinarke Christiane Amanpour, koja je tokom rata bila u BiH i izvještavala o zločinima.

"Nakon godina indiferentnosti, svijet više nije mogao okretati glavu. Bila je to najgora svirepost na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, a broje ubijenih i danas zapanjuju. Ubijeno je više od 7.000 muškaraca i dječaka samo zato što su muslimani, a planirali su ih ubiti 100.000 u sklopu kampanje etničkog čišćenja zacrtanog ratom", piše CNN.