Demokratija ili ne
24

Stotine hiljada građana na ulicama: Borba za bolju Rumuniju

Klix.ba
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Demokratija u Rumuniji je pod opsadom, a posljednji događaji još su jedan korak ka njenom urušavanju u centralnoj Evropi, ocjena je svjetskih medija nakon što je preko stotinu hiljada Rumuna, među njima i mnogi iz dijaspore, nedavno demonstriralo u Bukureštu optužujući vladu za korupciju i zahtijevajući njenu ostavku.

Policija je u nastojanju da rastjera okupljene upotrijebila vodene topove, suzavac i palice, a bilans je više od 450 povrijeđenih. Ovaj incident je izazvao žestoke kritike i osude u Rumuniji, ali i u Evropskoj uniji, piše Radio Slobodna Evropa.

Rumuni su umorni od vlade koja zanemaruje vladavinu prava

Britanski Guardian, uz podsjećanje da su se desetine hiljada Rumuna koji žive i rade širom Evrope okupili u centru Bukurešta početkom ovog mjeseca kako bi protestovali protiv Vlade i njenih planova za smanjenje napora u borbi protiv korupcije, prenosi svjedočenje Claudije Ciobanu, jedne od učesnica i imigrantkinje, koja kaže da nije bila iznenađena što je rumunska dijaspora izašla na ulice.

"Kao i ostali istočni Evropljani, Rumuni su ljudi migracije. Procjenjuje se da nas 3,6 miliona živi u inostranstvu, u odnosu na 20 miliona koji su ostali u zemlji,“ piše Ciobanu.

Ona navodi da je većina Rumuna koje poznaje u inostranstvu spontano odletjela kući da učestvuju u protestu.

"Ono što se dogodilo na ulicama Bukurešta 10. avgusta šokiralo je sve. Trg Victor postao je haotično bojno polje,“ piše Ciobanu i prenosi neke od tvrdnji učesnika.

Dana Hering, 48-godišnja medicinska sestra koja živi u Švedskoj, učestvovala je u protestu sa njenim sinom: "Željeli smo mirno da protestujemo, sa našim porodicama i prijateljima. Umjesto toga, dobili smo trovanje gasom i batine".

Ona smatra i da je masovna imigracija sigurno simbol stanja u državi - niske zarade, nedostatak mogućnosti i loše upravljanje.

"Rumuni su umorni od vlade koja zanemaruje vladavinu prava, ugrožava nezavisnost pravosuđa i oblikuje zakonodavstvo koje odgovara njenim interesima, a ne ljudima.“

Ciobanu zaključuje da realne političke alternative tek treba da budu uspostavljene, kao i da je borba protiv korupcije neophodna, ali da to nije dovoljno:

"Ipak, ovo je bio prvi veliki protest dijaspore. Ako ništa drugo, pokazao je da daljina nije važna kada je riječ o borbi za demokratiju."

Urušavanje demokratije

Lagano urušavanje demokratije u centralnoj Evropi napravilo je još jedan korak prošle sedmice, kada je koruptivna vlada Rumunije pribjegla gruboj sili da odgovori na proteste protiv njihovog razaranja vladavine zakona, piše The Washington post.

Uvođenje nasilja je bila samo najnovija taktika vladajuće Socijaldemokratske partije (PSD) u onome što je bila bezobzirna kampanja da se zaštite od posljedica neobuzdane korupcije i drugih kriminalnih aktivnosti. To se najviše odnosi na njihovog lidera, Liviu Dragnea, koji već ima dvije pravosnažne presude u svom dosijeu, uključujući i jednu iz juna.

Napad PSD-a na vladavinu prava i dalje bi mogao biti zaustavljen od ustavnog suda u Rumuniji. Nije iznenađujuće što popularnost Dragnea i njegove stranke opada, a sljedeći parlamentarni izbori bi mogli biti za više od dvije godine, piše Post.

To znači da borba rumunske demokratije treba više pomoći od lidera EU i drugih zapadnih demokratija, uključujući i Sjedinjene Države, ocjenjuje list i dodaje da Evropska komisija treba da pojača pritisak na vladu da poništi ili drastično izmjeni nove zakone. I Trumpova administracija bi trebalo da sankcioniše rumunske službenike uključene u korupciju i upotrebu nasilja protiv mirnih demonstranata prema zakonu Magnitsky, koji je i osmišljen kako bi otklonio takve zloupotrebe.

Post ističe kako je istorijsko dostignuće, jačanje demokratije u bivšim komunističkim državama sovjetskog bloka, ugroženo u Rumuniji, Poljskoj i Mađarskoj. Zapadne zemlje koje su pomogle u njegovoj uspostavi moraju da urade više od posmatranja.

Demokratija pod opsadom

Pedeset godina od Praškog proljeća i skoro 30 godina posle revolucionarnog previranja 1989. godine, Istočna Evropa doživljava opasan povratak na autoritarizam, piše Politico i navodi da su Rumuni to iskusili iz prve ruke, kada je policija koristila brutalne metode za gušenje protesta u Bukureštu.

"Rumunska slabost proističe iz sveobuhvatne korupcije vladajuće klase. Ima je svuda, ugrađena je u zdravstveni i obrazovni sistem zemlje, u njene transportne mreže, pošte,“ navodi portal i dodaje:

"Sadašnja građanska revolucija u zemlji, koja traje više od godinu i po dana, direktan je rezultat trajnog napada Vlade na demokratiju i napora koji vode ka uništavanju vladavine prava.“

Politico smatra i da nakon proizvoljnih hapšenja demonstranata i drugih fizičkih zloupotreba, pošteno je reći da je Rumunija postala evropska Nikaragva, a lider stranke PSD Liviu Dragnea igra ulogu despota Daniela Ortege.

"Ova "nova generacija" demonstranata uključuje ljude koji su stekli nove navike i reflekse, ljude koji smatraju Evropsku uniju garantom transparentnosti, vladavine prava, vrijednosti i povjerenja. Evropa bi trebalo da uzme u obzir šta se dešava u Bukureštu, Temišvaru, Klužu, Brašovu, Iašiju i Sibiuu. U vrijeme kada drugi u regionu, a posebno u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj, postaju sve kritičniji prema EU i njenim vrijednostima, Rumuni su odlučni u svom pro-EU, pro-NATO i pro-zapadnom opredeljenju“.

Premijerka opravdava silu

Premijerka Rumunije Viorica Dancila nedavno je uputila pismo predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Juncker i potpredsjedniku Fransu Timmermansu, žaleći se da su protesti koji su se dogodili 10. avgusta u Bukureštu bili pokušaj uklanjanja njenog kabineta nasilnim sredstvima, navodi Romania insider.

Dancila je napisala da, iako je većina lidera političkih partija u Rumuniji apelovala na smirenje, bilo je i glasova koji su pozivali na još više protesta. Takođe je nezadovoljna što je predsjednik iskoristio trenutak da optuži Vladu.

Protesti su se dogodili ubrzo nakon što je njen kabinet predstavio pozitivan izvještaj za prvu polovinu ove godine kao i da pokret nije imao organizatora, što je dovelo do mogućnosti nasilnog ponašanja, navodi Insider.

Premijerka je takođe tvrdila da su policijske snage djelovale u skladu sa zakonom i da će biti istražene žalbe demonstranata koji su prijavili zloupotrebu interventne policije.