Diplomatske tablice, zastava i iskaznica: Ko su počasni konzuli u BiH, šta rade i štiti li ih zaista imunitet?

Nesreća se dogodila oko 00:05 sati u Alipašinoj ulici. Prema podacima MUP-a Kantona Sarajevo, Musabegović (1980) upravljao je vozilom Land Rover, koje je vlasništvo Počasnog konzulata NR Bangladeš, i udario u vozilo KJKP "Rad" za odvoz otpada, koje je bilo zaustavljeno na kolovozu.

Lakše su povrijeđeni vozač "Radovog" vozila M. T. (1996), radnik Š. K. (1986), koji je u tom trenutku praznio kontejner, i putnik u Land Roveru E. M. (1951). Nakon pregleda na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu upućeni su na kućno liječenje.

Alkotestiranjem je kod vozača utvrđeno prisustvo alkohola. U informaciji MUP-a KS navedeno je da on ima "status osobe s diplomatskim imunitetom", ali je sudija za prekršaje Općinskog suda u Sarajevu naložio da se protiv njega podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Slučaj je otvorio niz pitanja: ko su ljudi koji u BiH predstavljaju strane države, šta zapravo rade, zašto preuzimaju tu funkciju i kakvu zaštitu im ona daje.

Šta rade počasni konzuli

Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. godine nabraja konzularne funkcije: zaštitu interesa države i njenih građana, pomoć građanima, izdavanje putnih isprava, poslove ovjere i matičnih knjiga, te razvoj trgovinskih, ekonomskih, kulturnih i naučnih veza dvije države. Koje od tih poslova će povjeriti počasnom konzulu, odlučuje država koja ga imenuje.

Razlike su velike. Slovenija, na primjer, na stranici svog ministarstva vanjskih poslova navodi da njeni počasni konzuli, u većini slučajeva strani državljani, nemaju direktne konzularne nadležnosti.

Kanada je ove godine objavila oglas za počasnog konzula u Sarajevu, koji je bio otvoren do 4. maja. Prema tom oglasu, počasni konzul pruža konzularnu pomoć Kanađanima i, po potrebi, izdaje hitne putne isprave, obavlja notarske usluge, pomaže ambasadi u ekonomskim i bilateralnim odnosima, brine o logistici zvaničnih posjeta i predstavlja Kanadu na diplomatskim i javnim događajima.

Kandidat nije morao biti kanadski državljanin, ali je morao veći dio godine živjeti u BiH i imati dokazivu vezu s Kanadom. Mandat traje pet godina, a umjesto plate Kanada daje honorar od 5.000 kanadskih dolara godišnje.

Bangladeš nema ambasadu u Sarajevu, a za BiH je akreditovana njegova ambasada u Hagu. Ta ambasada objavila je u maju da je njen otpravnik poslova Md Hasan Abdullah Towhid posjetio Ministarstvo vanjskih poslova BiH, gdje se razgovaralo o trgovini, investicijama i radnoj migraciji. Sastanku s pomoćnikom ministra Momirom Brajićem, prema toj objavi, prisustvovao je i Musabegović kao počasni konzul Bangladeša u Sarajevu.

Funkcija starija od ambasada

Institucija počasnog konzula starija je od stalnih ambasada. Njeni korijeni vežu se za antičku Grčku i proksene, ugledne građane jednog polisa koji su u svom gradu dobrovoljno štitili interese i građane drugog polisa. Ugledni Spartanac mogao je, recimo, u Sparti biti proksen Atine i pomagati Atinjanima koji dolaze u grad.

U srednjem vijeku trgovci iz Venecije, Đenove, Pize i Dubrovnika imali su u stranim lukama konzule, koji su ih zastupali pred lokalnim vlastima i rješavali sporove. Iz te prakse razvila se današnja podjela na karijerne konzule (consules missi), koje država šalje, i počasne (consules electi), koji se biraju na licu mjesta.

Ko su počasni konzuli u BiH

Potpun spisak počasnih konzula stranih država vodi Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Iz javno dostupnih podataka vidi se da tu funkciju u BiH obavljaju ljudi iz privrednog i javnog života.

Nedeljko Elek, direktor "Sarajevo-gasa" Istočno Sarajevo, počasni je konzul Bjelorusije. Predsjedništvo BiH dalo je 22. jula 2020. saglasnost za njegovo prihvatanje i za otvaranje počasnog konzulata.

Dejana Ljevnaića Vlada Srbije imenovala je za počasnog konzula u novembru 2023., a konzulat na Palama otvoren je u decembru te godine. Na otvorenju je bio i počasni konzul Srbije u Banjoj Luci Miloš Vujić.

Na spisku koji objavljuje Grad Sarajevo navedeni su i počasni konzulati Kazahstana, Albanije, Australije, Danske, Finske, Republike Koreje i Kipra. Španija, prema podacima svoje ambasade, ima počasni konzulat u Mostaru, kao i Rumunija.

Zašto neko želi biti počasni konzul

Za razliku od karijernih konzula, kojima Konvencija zabranjuje da se radi lične dobiti bave poslom ili profesijom u državi prijema, počasni konzuli smiju nastaviti raditi svoj posao, i Konvencija s tim računa. Uz konzularnu funkciju ostaju direktori, vlasnici firmi i javne ličnosti.

Sami konzuli i njihovi konzulati kao razloge najčešće navode čast i poslovne veze. Ljevnaić je, kad je imenovan, za Srnu rekao da mu titula konzula Srbije predstavlja najveće priznanje i neopisivu čast.

Počasni konzul Albanije pri otvaranju konzulata rekao je da će raditi na unapređenju privredne, kulturne, obrazovne i turističke saradnje.

Postoji i vidljivi dio statusa. Kad je Predsjedništvo dalo saglasnost za Eleka, konzulat je dobio pravo na diplomatske tablice za službeno vozilo, a Elek je postao nosilac identifikacione iskaznice. Konzulat ima i pravo da ističe zastavu i grb države na zgradi, a na vozilu kad se koristi u službene svrhe.

Kako se taj status u praksi doživljava, pokazao je incident iz marta 2024. godine. Kad je policajac ispred Suda BiH zatražio da se pomjeri automobil s diplomatskim tablicama parkiran na trotoaru, Elek mu je odgovorio: "Mi imamo diplomatski imunitet."

Diplomata i počasni konzul nisu isto

Diplomatski i konzularni imunitet uređuju dva različita međunarodna ugovora. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. odnosi se na diplomatske agente, odnosno ambasadore i diplomatsko osoblje ambasada. Oni ne podliježu krivičnoj jurisdikciji države u kojoj rade, pa ni za djela iz privatnog života, a tog imuniteta može ih lišiti samo država koja ih je poslala, i to izričito.

Status konzula uređuje Bečka konvencija o konzularnim odnosima, na snazi od 1967., čije su potpisnice i BiH i Bangladeš. Na počasne konzule odnosi se posebno, treće poglavlje Konvencije, od člana 58. do člana 68.

Imunitet samo za službene radnje

Član 58. precizno nabraja koje se odredbe primjenjuju na počasne konzule. Među njima je član 43., prema kojem konzularni funkcioneri ne podliježu nadležnosti sudskih i upravnih organa države prijema za radnje izvršene u vršenju konzularnih funkcija. To je takozvani funkcionalni imunitet: ne štiti osobu, nego službeni posao koji obavlja.

Na toj listi nema člana 41., koji karijernim konzulima garantuje zaštitu od hapšenja i pritvora prije suđenja, osim za teška krivična djela i po odluci suda. Za počasne konzule član 63. propisuje da se, ako se protiv njih pokrene krivični postupak, moraju pojaviti pred nadležnim organima. Postupak se vodi s poštovanjem koje im pripada zbog službenog položaja i tako da što manje ometa konzularni posao, a ako ih je potrebno zadržati, postupak se mora pokrenuti u najkraćem roku.

Najužu zaštitu imaju upravo domaći ljudi. Prema članu 71., konzuli koji su državljani ili stalni stanovnici države prijema uživaju samo imunitet od jurisdikcije i ličnu nepovredivost za službene radnje izvršene u vršenju funkcija, osim ako im država prijema ne prizna dodatne olakšice.

Da bi se pozvao na imunitet, konzul bi, dakle, morao tvrditi da je radnja zbog koje se protiv njega vodi postupak bila dio konzularnog posla.

Za štetu iz saobraćajne nesreće imuniteta nema ni na službenom putu

Konvencija ima i izričit izuzetak koji se tiče upravo saobraćaja. Član 43. propisuje da se imunitet ne primjenjuje na građansku tužbu treće osobe za štetu nastalu u nesreći koju je u državi prijema prouzrokovalo vozilo, plovilo ili letjelica. Povrijeđeni u takvoj nesreći mogu, dakle, tražiti naknadu štete pred domaćim sudom, čak i kada bi konzul u tom trenutku obavljao službeni posao.

Taj izuzetak odnosi se na građanske postupke. Za prekršajnu i krivičnu odgovornost presudno je opće pravilo istog člana o službenim radnjama.

Država koju konzul predstavlja može se, prema članu 45., odreći njegovog imuniteta, izričito i u pisanoj formi. Ako je šef konzulata uhapšen ili pritvoren, ili ako se protiv njega pokrene krivični postupak, država prijema dužna je prema članu 42. o tome diplomatskim putem obavijestiti državu koju on predstavlja.

Šta je zaštićeno

Privilegije počasnog konzulata vezane su za službeni rad, a ne za ličnost konzula. Arhiva i službeni dokumenti nepovredivi su u svakom trenutku i gdje god se nalazili, ali samo ako se drže odvojeno od privatne prepiske konzula i od dokumenata njegove firme ili profesije.

Prostorije konzulata država prijema dužna je zaštititi od upada i oštećenja, ali ih Konvencija, za razliku od prostorija karijernih konzulata, ne proglašava nepovredivim.

Bez carine se mogu uvesti grbovi, zastave, table, pečati, knjige, službeni štampani materijal, kancelarijski namještaj i oprema koje šalje država konzula, i to samo za službenu upotrebu. Konzul ne plaća porez samo na naknadu koju za konzularni posao dobija od države koju predstavlja.

Članovi porodice počasnog konzula nemaju nikakve privilegije ni imunitete, a svi koji uživaju privilegije dužni su poštovati zakone države prijema i ne miješati se u njene unutrašnje poslove.

U preambuli Konvencije izričito je navedeno da svrha privilegija i imuniteta nije korist pojedinaca, nego efikasno obavljanje funkcija konzulata u ime njihovih država.

Kako se postaje počasni konzul u BiH

Konvencija prepušta svakoj državi da odluči hoće li imenovati i primati počasne konzule. Država koja imenuje konzula dostavlja državi prijema patentno pismo s imenom kandidata, sjedištem i konzularnim područjem. Šef konzulata ne može stupiti na dužnost dok ne dobije egzekvaturu, odnosno odobrenje države prijema, a država koja ga odbije izdati ne mora navoditi razloge.

Za imenovanje državljanina države prijema potrebna je izričita saglasnost te države, koja se može povući u svako doba (član 22.).

U BiH saglasnost za prihvatanje počasnog konzula strane države i za otvaranje počasnog konzulata daje Predsjedništvo BiH. U odluci o Eleku navedeno je da se na njega primjenjuju odredbe Bečke konvencije o konzularnim odnosima koje se tiču olakšica, privilegija i imuniteta.

Kad tablice ne pomažu

Konzularni status nije zaštitio ni Eleka ni ljude u njegovom vozilu. Nakon incidenta ispred Suda BiH u martu 2024. MUP KS je evidentirao prekršaje: vozaču vožnju trotoarom i nepostupanje po naredbi ovlaštenog službenog lica, a Eleku ometanje i omalovažavanje ovlaštenog službenog lica.

U martu ove godine crnogorska granična policija na prijelazu Šćepan Polje uhapsila je B. Ž. (44) iz Sarajeva, koji je upravljao vozilom Audi A8 u vlasništvu Počasnog konzulata Bjelorusije, nakon što je u prtljažniku pronađen pištolj Glock sa 17 metaka. Iz konzulata su tada rekli da je on trebao odvesti Eleka na aerodrom u Podgoricu i da za pištolj ima dozvolu, ali ga nije prijavio pri ulasku u Crnu Goru.

Šta BiH može uraditi

Konvencija državi prijema daje jasan instrument. Prema članu 23., BiH može u svako doba, bez obaveze da navede razloge, obavijestiti državu koju konzul predstavlja da je on persona non grata. Ta država tada mora opozvati konzula ili mu okončati funkciju, a ako to ne uradi u razumnom roku, BiH mu može oduzeti egzekvaturu, čime mu, prema članu 25., prestaje funkcija.