"Gledajte uvijek ka zvijezdama"
0

Stephen Hawking propustio rođendansko slavlje zbog bolesti

SRNA
Stephen Hawking
Stephen Hawking
Britanski naučnik Stephen Hawking zbog bolesti nije mogao da prisustvuje simpozijumu organizovanom povodom njegogovog 70. rođendana.

Hawking je juče otpušten iz bolnice, ali će pratiti simpozijum putem interneta, saopštio je Univerzitet Kembridž. Na skupu je emitovana Hawkingova ranije snimljena poruka, prenio je BBC.

On je u govoru pod naslovom "Moja kratka istorija" upozorio da ljudska rasa "neće preživjeti još hiljadu godina" bez početka kolonizacije drugih dijelova svemira. Hawking je apelovao da se nastavi istraživanje univerzuma "radi budućnosti čovječanstva".

Slavni fizičar je pozvao ljude da "budu radoznali" i da uvijek gledaju ka zvijezdama, a ne u svoje noge.

"Pokušajte da date smisao onome što vidite i zapitajte se zašto univerzum postoji", rekao je Hawking. Auditorijum na Kembridžu bio je prepun vodećih naučnika, poslovnih ljudi i članova javnog života. Oni su topim aplauzom pozdravili Hokingove poruke.

Ljekari su Hawkingu prognozirali samo nekoliko godina života nakon što su mu u 21. godini postavili dijagnozu motoričko neuronske bolesti.

Hawking je proveo veći dio života u kolicima, uz mogućnost da komunicira samo uz pomoć kompjutera, ali je zbog svojih teorija o tajnama univerzuma postao najpoznatiji svjetski naučnik.

"Siguran sam da je moja onesposobljenost jedan od razloga zbog kojih san sam toliko poznat. Ljudi su fascinirani kontrastom između mojih veoma ograničenih fizičkih sposobnosti i ogromne prirode svemira kojom se bavim", izjavio je jednom prilikom ovaj naučnik.

Veći dio njegovog rada usmjeren je na objedinjavanje relativnosti prirode prostora i vremena sa kvantnom teorijom o ponašanju najsitnijih čestica u univerzumu, da bi se objasnio nastanak svemira i način na koji on funkcioniše.

Hawking je u 32. godini postao najmlađi član prestižnog britanskog Kraljevskog društva. Pet godina kasnije, postao je profesor matematike na Lukasovoj katedri Univerziteta u Kembridžu, na položaju koji je nekada pripadao Isaku Newtonu.

Svjetsku slavu stekao je knjigom "Kratka istorija vremena" iz 1988. godine.