Napad na novinarstvo
3

Šta stoji iza sukoba Donalda Trumpa i New York Timesa?

Klix.ba
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Predsjednik SAD Donald Trum ponovo je u centru pažnje zbog odnosa prema medijima. Ovog puta meta je The New York Times, odnosno njegov izdavač Arthur Gregg Sulzberger.

Svjetski mediji su jednoglasni u osudi napada i upozoravaju da posljedice takvog ponašanja mogu biti opasne, piše Radio Slobodna Evropa.

Predsjednik SAD i izdavač NY Timesa upleli su u se u žestoki javni sukob zbog prijetnji koje je Tramp uputio na račun novinarstva, a sve nakon Salzbergovih tvrdnji da je predsjednik pogrešno predstavio privatni sastanak. Trump je optužio Tajms i druge novine da ugrožavaju živote neodgovornim izvještavanjem, prenosi NY Times

"Imao sam vrlo interesantan sastanak sa Salzbergerom. Razgovarali smo o ogromnim količinama lažnih vijesti koje objavljuju mediji i o tome kako se termin lažne vijesti pretvorio u frazu "neprijatelji građana". Tužno". NYT dodaje da je u izjavi Salzberger rekao kako je prihvatio Trampov poziv za sastanak 20. jula, uglavnom da istakne zabrinutost zbog "veoma zabrinjavajuće retorike protiv štampe".

"Rekao sam predsjedniku otvoreno da mislim kako njegov rječnik nije samo razoran, nego i sve opasniji“, naglasio je Salzberger i dodao: „Ovo je naročito tačno u inostranstvu gdje vlade koriste Trampove riječi kao izgovor da se bore protiv novinara“.

List navodi da su Salzbergerova dugotrajna, otvorena objašnjenja očigledno iznervirala predsjednika, koji je napisao seriju ljutih tvitova, optužujući novine da su nepatriotske.

„Kada se govori o izrazu "neprijatelji naroda" predsjednik nije jasno stavio do znanja da je on sam počeo tako da etiketira medije u prvoj godini svog mandata“, ističe NYT i podsjeća da tenzije između njihovog izdavača i predsjednika SAD-a nisu ništa novo.

Sastanak predsjednika s izdavačem nije neuobičajen

CNN podsjeća da je američki predsjednik nedugo nakon pobjede na izborima 2016. godine, otputovao na sastanak sa urednicima i novinarima u sjedištu Njujork Tajmsa, gdje je pohvalio rad novina kao "sjajnog, sjajnog američkog dragulja" i kazao da se nada da će se „dobro slagati“.

"Predsjednik se redovno sastaje s predstavnicima medija i možemo potvrditi da je i taj sastanak održan", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Mercedes Schlapp, misleći na sastanak s izdavačem Timesa.

„Sastanak predsjednika s izdavačem možda najuglednijih novina u državi nije neuobičajen. Predsjednici su često održavali nazvanične sastanke s vlasnicima i izdavačima najvećih medija“.

Ali Tajms ima posebno mjesto za Trampa, rođenog Njujorčanina. Iako često kritikuje novinare Tajmsa i njihove priča, ipak im je dao nekoliko intervjua, navodi CNN.

Uprkos nadimku koji im je dao Tramp „neuspješni NYT“, novine zapravo doživljavaju porast pretplatnika i popularnosti. Profit je porastao za oko dvije trećine u prvom tromjesečju 2018. Njihov "The Daily" podkast ima milione slušalaca svakog mjeseca.

Ne nazivajte novinare neprijateljima naroda

O sastanku Trumpa i Salzbergera izvještava i BBC koji prenosi da je izdavač NYT pozvao predsjednika Trampa da prekine sa označavanjem novinara kao "neprijatelja naroda", rekavši da bi to moglo "voditi do porasta prijetnji novinarima, ali i nasilja" protiv medija.

BBC podsjeća i da kada je prvi put Tramp nazvao medije "neprijateljem naroda", to je izazvalo bijes.

„Drugi, treći i četvrti put Tramp je koristio ovaj izraz, ali to je jedva izazvalo slijeganje ramenima. To je jedinstveni talenat ovog predsjednika - da uradi nešto ili iznese stav koji su nekada izgledali nevjerovatni i to pretvori u novu vrstu normalnog“, piše u tekstu.

„Kada je redakcija u Maryland bila meta napada prije samo nekoliko sedmica, rizik profesije - čak i u uspostavljenoj, "sigurnoj" zapadnoj demokratiji – bio je povećan. Salzberger je pokušao da skrene pažnju na to na njegovom tajnom sastanku s Trampom prije devet dana. Međutim, poruka možda nije primljena. Za Trampa, ovakav jezik - ako uopće prestavlja problem - problem je koji mediji moraju da riješe, a ne on."

Kada "lažne vijesti" predsjednika Trumpa nisu lažne

The Washington Post nedavno je provjerio istinitost izjava predsjednika Trumpa, pa zato navode da je greške o trgovinskoj i poreskoj politici relativno lako provjeriti, s obzirom na to da se podaci koje iznosi u svojim izjavama lako mogu dobiti.

“Međutim, bilo je nekoliko slučajeva u kojima su predsjednik ili njegovi zamjenici potpuno negirali nešto - samo da bi to bilo negirano novim dokumentima ili izjavama nakon nekoliko sedmica ili mjeseci. Ali, do tada, medijski izvještaji bili su puni novih kontroverzi”, objašnjava WP i kao primjer za to navodi snimke razgovora Trampa i Michael Cohen.

List podsjeća i priču koju su objavili da je Trump otkrio tajne informacije ruskom ministru vanjskih poslova i ambasadoru na sastanku u Bijeloj kući u maju 2017. godine, nakon čega je tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost izdao saopćenje u kojem se navodi: "Priča koja je večeras objavljena je lažna."

“Ali narednog jutra, Trump je tvitovao da ima "apsolutno pravo" da otkrije takve informacije Rusima.”

Guardian o borbi protiv lažnih vijesti: Neutralnost nije opcija

Odbori Donjeg doma parlamenta obično dobro rade, ali ipak vrlo mali broj njih izrađuje izvještaje koji imaju potencijal da preoblikuju političku scenu. Izuzetak je izvještaj Zajedničkog odbora za digitalne tehnologije, kulturu, medije i sport o dezinformacijama i "lažnim vijestima", objavljen prošlog vikenda, piše The Guardian.

Ono što je počelo 2017. godine kao bezopasno kroz neka od pitanja u vezi s lažnim vijestima, budućnosti novinarstva i digitalnog oglašavanja, pretvorilo se u grčevitu borbu digitalnih kompanija i stranačkih aktivista o budućnosti demokratije, navodi list.

Rezultat je izvještaj koji zaslužuje da bude opisan kao obavezno štivo, jer se bavi pitanjima koja zahtijevaju suštinske akcije. Ovdje neutralnost nije opcija. Reakcija vlade na ovo bit će definicija njihove moralne ozbiljnosti i sposobnosti da upravljaju.

Izvještaj sadrži mnoge nove i uznemirujuće stvari koje govore o prljavim ruskim trikovima i destabilizaciji, Facebook dosljednom odbijanju prihvatanja njegove praktične, moralne ili zakonske odgovornosti.

Izvještaj je i poziv za buđenje kada je riječ o neuspjesima tradicionalnog upravljanja. Potreba za pravilima i njihovim poštivanjem ne može biti riješena onim što odbor naziva "tupim i zastarjelim zakonodavnim instrumentima", upozorava Guardian.