Šta se to "kuha" na tlu Bjelorusije: Obične vojne vježbe ili februarski deja vu?

Iako se vježbe na teritoriji Bjelorusije održavaju još od aprila 2022. godine te se vojska od tada nalazi u svojevrsnom stanju "borbene gotovosti", vojne aktivnosti koje se bilježe na tlu ove zemlje posljednjih nekoliko sedmica znatno su intenzivnije nego ranije.

"Taktičko-letačke vježbe usmjerene su na unapređenje interoperabilnosti u obavljanju zadataka borbene obuke. Planovi uključuju izviđanje iz zraka, zajedničku patrolu zračnog prostora duž državne granice, zračnu podršku grupacijama trupa, taktičke desante zračnih snaga kao i isporuku tereta i evakuaciju ranjenih", naveli su iz Ministarstva odbrane Bjelorusije uoči početka današnjih vježbi.

Osim najave vježbi, bjeloruski eksperti tvrde kako su ovakve aktivnosti isključivo defanzivne prirode.

"Ovakve vježbe se izvode na osnovu situacije koja se razvija oko nas. Prije svega, to je zbog prijetnji koje dolaze od Ukrajine i Zapada. Važno je napomenuti da su vježbe defanzivne prirode. Stoga su besmisleni pokušaji ukrajinske vlasti da te vježbe predstave kao neku prijetnju", rekao je stručnjak za nacionalnu sigurnost Aleksandar Tiščenko.

Oprema stiže, a sve više i vojnika

Ipak, da nije riječ o redovnim i uobičajenim vojnim vježbama pokazuju satelitski, ali i drugi snimci sa terena na kojima su primijećena veća vojna kretanja uz granicu sa Ukrajinom, ali i na drugim vojnim poligonima širom zemlje.

Prema analizi nezavisnih bjeloruskih medija, tokom prethodna dva dana na aerodrom Baranoviči stiglo je osam lovaca Su-34 i Su-30 koji pripadaju Vazdušno-kosmičkim snagama Rusije. Osim njih, na aerodrom su doletjela i četiri vojno-transportna aviona An-12 i An-26 koja također pripadaju ruskoj vojsci.

Osim zračnih snaga, intenzivne aktivnosti primijećene su i u željezničkom saobraćaju.

"Ešaloni s opremom i ljudstvom Oružanih snaga Ruske Federacije evidentirani su u Baranovičima, Slonimu, Gomelju i na potezu Žitkoviči-Gomelj", pojasnili su.

Kako je naglašeno, u protekla dva dana na područje Bjelorusije stiglo je najmanje 200 vojnika Ruske Federacije, ali i brojna tehnika u vidu kamiona, tenkova i druge opreme.

Također, kada se govori o novim vježbama, indikativna je bila i izjava bjeloruskog zvaničnika koji je baš na početku održavanja vježbi poručio kako će Bjelorusija imati spreman odgovor na svaku provokaciju koja bi mogla doći iz pravca Ukrajine.

Mnogi su upravo ove riječi protumačili kao spremnost ruskih i bjeloruskih zvaničnika da isceniraju eventualnu "provokaciju" ili napad, koji bi poslužio kao savršena prilika Lukašenku da, "protiv svoje volje" uđe u rat kako bi "zaštitio" državu od, uvijek atraktivnih i popularnih, vanjskih neprijatelja.

"Spremni smo odgovoriti na sve provokacije Ukrajine. Zaista, trenutno baš nije mirno na našoj južnoj granici. Šef države traži da pokažemo suzdržanost i strpljenje, držimo barut 'suhim' te da imamo potrebne snage s kojima možemo odgovoriti na bilo kakve manifestacije agresivnosti ili terorističke prijetnje na našoj teritoriji", rekao je prvi zamjenik državnog sekretara Vijeća sigurnosti Bjelorusije Pavel Muraveiko.

Iako sve aktivnosti koje se odvijaju na teritoriji Bjelorusije nužno ne moraju značiti pokretanje bilo kakve ruske ofanzive iz ovog pravca, događaji koji su prethodili invaziji u februaru 2022. godine naučili su Ukrajince, ali i Zapad, da se vojne vježbe Rusije, koje se održavaju i na teritoriji Bjelorusije, često znaju preliti i na samu Ukrajinu.

U tom slučaju, vježbe prestaju biti samo vježbe, već se pretvaraju u invaziju, što je scenarij koji trenutno živi kako Ukrajina tako i cijela Evropa.

Također, ono što treba uzeti u obzir jeste i to da je početak invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine jednim dijelom izvršen upravo i iz pravca sjevera države, odnosno teritorije Bjelorusije odakle su ruske trupe pokušale stići do Kijeva.

Nedostatak koordinacije, jak otpor Ukrajinaca, ali i potcjenjivanje protivnika, rezultirali su vrlo brzo krahom ovog dijela fronta i povlačenjem ruskih trupa.

Skoro godinu nakon početka rata, ukrajinska vojska je znatno spremnija, kako zvanične Oružane snage koje se trenutno bore na jugu i istoku države, tako i teritorijalna odbrana koja većinom nadgleda dešavanja na sjeveru i bjeloruskoj granici.

"Ako nam Rusi dođu, pokušat će da preusmjere naše glavne snage u drugom pravcu. Međutim, sve što mogu očekivati ovdje je smrt", rekao je jedan od pripadnika Teritorijalne odbrane Ukrajine.

O tome da Ukrajinci prate svaki korak ruskih i bjeloruskih trupa govorio je i šef Granične službe Ukrajine.

"Danas je broj ruskih vojnika na teritoriji Bjelorusije oko 11.000. Ta brojka se svakodnevno mijenja zbog činjenice da se upravo odvija rotacija ruskih jedinica. To držimo pod stalnom kontrolom. Nema potrebe za potcjenjivanjem neprijatelja", rekao je šef Državne granične službe Ukrajine Sergej Deineko.

Koliko god ideja o novom napadu sa sjevera djelovala suludo, rusko vojno rukovodstvo je od februara 2022. godine nekoliko puta donosilo odluke koje mogu poslužiti kao definicija suludosti i apsurda.

Još jedna u nizu, vjerovatno i ne bi bila veliko iznenađenje. Međutim, osim eventualnog "razvlačenja" ukrajinskih trupa i novih žrtava, teško je procijeniti da li bi ovakva odluka donijela bilo kakvu korist konkretnu korist Rusiji na terenu.

🇷🇺🤝🇧🇾 #Russia continues to send equipment and troops to #Belarus.

According to #Moscow, the deployment of troops and equipment is for carrying out a 'large-scale joint military exercise'... is it just an exercise? 👀 pic.twitter.com/9KriVEMnPu

— 🔥🗞The Informant (@theinformant_x) January 10, 2023

Dok bi Rusija eventualni problem žrtava riješila dovlačenjem novih mobilisanih snaga, novi napad iz pravca Bjelorusije predstavljao bi glavobolju i za Aleksandra Lukašenka.

Bjeloruski lider čvrsto stoji uz Putina, ali i dalje se postavlja pitanje podrške građana, ali i vojnih kadrova aktivnostima u Ukrajini. Brojni Bjelorusi već se bore u Ukrajini, ali na strani Kijeva, a u tokom 2022. godine nemali broj puta su se mogle čuti informacije i kako generali, ali i vojska općenito, nisu zainteresovani za učešće u ratu.

"Mi nikada nećemo biti neprijatelji Rusije. I nikada se nećemo okrenuti protiv Rusije. Ova zemlja i njeni ljudi su nam najbliži. Mislim da ćemo se držati tog kursa sve dok smo na vlasti. Da je bilo drugačije, završili bismo kao u Ukrajini. Svi to razumiju, ali ne mogu svi to izgovoriti. Oni koji su pobjegli trebaju se nekako snaći. Neko im je dao novac, rekao im što da kažu i oni su to rekli" poručio je nedavno predsjednik Bjelorusije.

Prijateljstvo (uslovno rečeno) s Putinom za Aleksandra Lukašenka sigurno da predstavlja satisfakciju, ali bi sa jednom pogrešnom odlukom bjeloruski lider mogao izgubiti znatno više. Pitanje je da li bi mu se takav ruski rulet i u jednoj opciji uopće mogao isplatiti.