SAD i Kina se takmiče za dominaciju u tehnologiji. Amerika je dugo prednjačila u razvoju biotehnologije, nanotehnologije i informacione tehnologije, a što je doprinijelo njenom znatnom ekonomskom rastu u 21. stoljeću.
Američki univerziteti globalno dominiraju. Među 20 najboljih visokoobrazovnih institucija na Šangajskoj listi, njih 16 je iz SAD-a, a ne Kine.
Međutim, Kina sve više investira u istraživanja i razvoj te je već konkurent SAD-u u mnogim značajnim poljima. Očekuje se da će najmnogoljudnija država na svijetu do 2030. biti globalni lider u razvoju vještačke inteligencije.
Pojedini stručnjaci smatraju da su Kinezi u dobrom položaju da ostvare ovaj cilj, i to zahvaljujući ogromnim bazama podataka, mogućnosti narušavanja privatnosti ljudi prilikom upotrebe podataka i činjenici da će za mašinsko učenje biti potrebni iznimno dobro obučeni inžinjeri. S obzirom na značaj mašinskog učenja kao tehnologije opće namjene, a koja utječe na mnoge druge domene, kineski benefiti od vještačke inteligencije su vrlo značajni.
Kineski tehnološki razvoj više nije zasnovan na imitaciji drugih proizvoda. Bivši američki predsjednik Donald Trump je sankcionisao Kinu zbog cyber krađe intelektualne svojine, prisilnog prijenosa intelektualne svojine i nepoštenih trgovačkih aktivnosti.
Shodno principu reciprociteta, Sjedinjene Američke Države su smatrale da mogu sankcionisati kineske tehnološke divove Huawei i ZTE ako Kina zabrani Google i Facebook na svom tržištu. U međuvremenu su Kinezi nastavili razvijati inovacije.
Kineska ofanziva i međuovisnost
Kineski lideri su nakon recesije iz 2008. vjerovali da američka moć opada. Napustili su umjerenu politiku predsjednika Denga Xiaopinga, koja je podrazumijevala da se "čeka da dođe kinesko vrijeme". Umjesto toga, postala je odlučnija u vanjskopolitičkom djelovanju koje je podrazumijevalo i militarizaciju. To je značilo gradnju vještačkih ostrva na morskoj površini, koju ova država naziva Južnim kineskim morem, uplitanje u ekonomiju Australije i znatno veće uplitanje u unutrašnju politiku Hong Konga.
Dok pojedini smatraju da se SAD mora odvojiti od Kine, neki smatraju da se to ne može desiti bez ogromnih ekonomskih troškova po Amerikance.
Odnosi SAD-a s Kinom se razlikuju od odnosa sa Sovjetskim Savezom po tome što s Kinom ima duboke ekonomske odnose. Sa SSSR-om više je bila u vojnoj međuovisnosti, ali ne i u ekonomskoj. Osim toga, postoji i vojna i transnacionalna međuovisnost SAD-a i Kine. Strahuje se da bi ignorisanje ovih međuovisnosti moglo imati krajnje negativne posljedice po SAD.
Šta se može promijeniti u korist SAD-a i pod kojim uslovima
Project Syndicate piše da će se morati revidirati ekonomski odnosi između ove dvije države. Kineski hibridni državni kapitalizam je slijedio merkantilistički model kojim je narušeno funkcionisanje Svjetske trgovačke organizacije (WTO) i kojim se doprinijelo rastu populizma u zapadnim demokratijama.
Američki saveznici su postali mnogo svjesniji koliki su sigurnosni i politički rizici kineske špijunaže. To će znatno utjecati na razvoj tehnologije u tim državama. Zato će biti iznimno važno pregovaranje o novim pravilima trgovine. Nije isključeno da se formira trgovinski sporazum koji će se odnositi na informacione i komunikacione tehnologije, i to između država koje imaju osnovne demokratske standarde.
Moguće je da SAD i Kina postignu dogovor za neširenje nuklearnog naoružanja, očuvanja mira, zaštite javnog zdravlja i borbu protiv klimatskih promjena. Neki su pri stavu da Zapad Kini treba ostaviti otvorena vrata i po drugim pitanjima, ali na duge staze. To znači da Kinezi moraju biti spremni da trče jako dugo. Očekuje se da bi time mogla prevladati pravila i norme liberalne demokratije za trgovinu i tehnologiju.
Zaključeno je da se to može postići osnaživanjem transatlantskog saveza, kao i osnaživanjem saradnje s Japanom, Južnom Korejom i drugim azijskim državama.
"Ekonomije demokratskih zemalja će premašiti kinesku u ovom vijeku samo ako budu imale bliske odnose. Diplomatski faktor će biti važniji od pitanja tehnološkog razvoja Kine. U procjeni budućnosti odnosa snaga između SAD-a i Kine tehnologija je bitna, ali savezi su još bitniji", istaknuto je.
Project Syndicate piše da će iznimno važno biti i to koliko će Sjedinjene Američke Države biti uspješne u razvoju tehnologije. To se odnosi na uspješna istraživanja i razvoj.
Značaj migracije za SAD
Uopće nije beznačajno ni pitanje migracija. Naprotiv. Bivši premijer Singapura Lee Kuan Yewa je 2015. izjavio da ne misli da će Kina nadmašiti SAD zbog toga što SAD ima mogućnost da privuče talentovane osobe iz cijelog svijeta, dok je u Kini na djelu snažan nacionalizam. Shodno tome, nije slučajno da mnoge kompanije u Silicijskoj dolini imaju osnivače ili direktore koji su iz Azije. Tako da bi restriktivna migracijska politika mogla biti štetna po SAD, piše Project Syndicate.
