Pat-pozicija u Knesetu
4

Šta čeka Izrael nakon izbora: Četiri su moguća puta, a ponavljanje svega najvjerovatnije

Piše: F. H. |
Benjamin Netanyahu obraća se pristalicama na događaju Likud stranke u Jerusalemu (Foto: EPA-EFE)
Benjamin Netanyahu obraća se pristalicama na događaju Likud stranke u Jerusalemu (Foto: EPA-EFE)
Poslušajte
Nakon prebrojanih 85 posto glasova ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni izazivač Gadi Eisenkot nemaju dovoljno mandata za većinu. Da bi formirala vladu, jedna strana bi morala prekršiti predizborna obećanja, pa su novi izbori sve izvjesniji, piše BBC.

BBC-jev dopisnik iz Tel Aviva Tom Bennett navodi četiri moguća ishoda izraelske političke blokade.

Vlada nacionalnog jedinstva s Netanyahuom na čelu

Za ovaj scenarij Eisenkot bi morao odustati od svoje glavne poruke. Kampanju je gradio kao jedina alternativa Netanyahuu i najavljivao da će ga skinuti s vlasti. Sinoć je u izbornom štabu pozvao Netanyahua da "još danas objavi povlačenje iz političkog života". Tada je rekao i da su Izraelci siti njegove "kulture laži", podjela i huškanja.

To je bilo prije nego što je jedna od glavnih izlaznih anketa revidirana. Ta anketa je prvo davala prednost Eisenkotovom bloku, a nakon revizije Netanyahu je izbio naprijed.

Netanyahu bi Eisenkotovu stranku Yashar mogao privući u Likudovu vladu ako se odrekne krajnje desnih i ultraortodoksnih partnera. Sinoć je, međutim, zahvalio "vjernim partnerima" i zatražio "snažnu desničarsku vladu". Neki to tumače kao znak da savez s njima želi zadržati.

Prema BBC-ju, vladu jedinstva bi mogao približiti novi sukob s Iranom. Takav sukob bi stranačke lidere natjerao da ostave razlike po strani. Izraelski i američki mediji su uoči izbora pisali da Netanyahu gura nove udare na Iran i da je od Donalda Trumpa tražio odobrenje za američko učešće. Kritičari bi to, ocjenjuje BBC, predstavili kao Netanyahuov pokušaj da novim sukobom spasi političku karijeru.

Eisenkotova koalicija s arapskim strankama

Ovo bi bio veliki zaokret u izraelskoj politici. Samo je jedna nezavisna arapska stranka ikad formalno bila dio vladajuće koalicije, 2021. godine, i ta vlada nije dugo trajala.

Eisenkot i sve jevrejske stranke njegovog bloka osim jedne odbacile su vladu s arapskim strankama. Ipak, ovo im je trenutno jedini put do većine.

Arapske stranke su, prema BBC-ju, najveće iznenađenje izborne noći. Mogle bi osvojiti rekordnih 19 mandata, zahvaljujući neviđenom odzivu arapskih građana. Oni čine oko petinu stanovništva Izraela i često sebe nazivaju palestinskim građanima Izraela. Mnogi od njih su godinama bojkotovali izbore, a ovaj put ih je na birališta dovela želja da sruše najdesničarskiju vladu u historiji Izraela.

Ujedinjena arapska lista, kojoj se predviđa oko sedam mandata, kaže da bi ušla u opozicionu vladu. Zajednička lista, s procijenjenih 12 mandata, takvu vladu bi podržala izvana. Za Eisenkotovu većinu bi, dakle, morala promijeniti stav.

Jedini jevrejski lider koji otvoreno zagovara ovaj scenarij je Yair Golan iz stranke Demokrati. BBC upozorava da bi takva koalicija bila krhka, posebno kada je riječ o Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.

Netanyahu s desničarima iz opozicije

Netanyahu bi mogao pokušati odvojiti desne stranke iz Eisenkotovog bloka. Najvjerovatniji kandidati su Naftali Bennett, suvođa saveza Beyachad, i Avigdor Lieberman, lider stranke Yisrael Beiteinu. Obojica su tvrdolinijaši po pitanjima sigurnosti.

Obojica su, međutim, vodila kampanju za Netanyahuov odlazak i za uvođenje vojne obaveze za ultraortodoksne Jevreje. Zbog toga su u direktnom sukobu s dvije ultraortodoksne stranke iz Netanyahuove vlade. Pominje se i mogućnost da Bennett i Lieberman zamijene ultraortodoksne partnere. Prema trenutnoj računici, ni takva grupacija ne bi imala dovoljno mandata za većinu.

Novi izbori

Ako nijedan od ovih dogovora ne uspije, Izrael ide na nove izbore. Mnogi bi to vidjeli kao prećutnu Netanyahuovu pobjedu. On bi do novog glasanja ostao premijer u tehničkom mandatu, a mogao bi računati da ima veće šanse na ponovljenim izborima.

Neki analitičari smatraju da se visok odziv arapskih birača ne bi ponovio, posebno ako rekordno prisustvo u parlamentu ništa ne promijeni. Ponovljeni izbori bi, prema njihovoj procjeni, mogli mobilisati više desničarskih birača. Netanyahu bi mogao računati i na to da se oko 70.000 Izraelaca ne bi ponovo vratilo iz inostranstva da glasa. Za te birače se smatra da uglavnom nisu na njegovoj strani.

Neke desne stranke nisu prešle izborni prag od 3,25 posto. Na novim izborima bi mogle dobiti manje glasova ili uopće ne izaći, a ti glasovi bi otišli Likudu i saveznicima.

Izrael je od 2019. do 2022. godine imao pet izbora, jer se Netanyahu i rivali nisu mogli dogovoriti o vladi.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima