Operacije u Africi
0

Šta će se desiti sa Wagnerom nakon smrti Prigožina i ko bi ga mogao naslijediti

F. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Nakon smrti Jevgenija Prigožina jedno od ključnih pitanja je ko će naslijediti paravojnu grupu Wagner i njenu moćnu infrastrukturu. Rusija je grupu Wagner koristila kako za svoje vojne napore u Ukrajini, tako i za širenje utjecaja u svijetu.

Dr. Joana de Deus Pereira, viša naučna saradnica na Royal United Services Institute (Rusi), rekla je za BBC-jev program World Tonight da će Prigožinova smrt vjerovatno dovesti do "određenog preustroja" grupe. Ali rekla je da će se sveukupno Wagnerovo poslovanje vjerovatno nastaviti na gotovo isti način kao što je bilo pod Prigožinovim vodstvom.

"Organizacija će u budućnosti ustrajati vjerovatno s drugim imenom, ali je već dokazala da ima kapacitet za prilagodbu i transformaciju. Moramo gledati na Wagnera ne samo kao na jednog čovjeka, već kao na ekosistem, kao na hidru s mnogo glava i mnogo različitih interesa u Africi", kazala je Pereira.

Ruslan Trad, sigurnosni analitičar pri Atlantskom vijeću, složio se. Rekao je za BBC da bi Prigožinova smrt vjerovatno dovela do toga da neko ko ima veze s ruskom vojnom obavještajnom službom, GRU, bude postavljen da vodi grupu umjesto njega.

No sugerisao je da bi glavni izazov za Putina mogao biti pronalaženje nekoga s dovoljno dubokim džepovima da finansira operacije paravojske, a da pritom ne predstavlja direktan izazov njegovom režimu.

"Pokušat će pronaći novog finansijera jer je Prigožin tamo bio glavna osoba s novcem. Mislim da će biti teže pronaći novog finansijera jer Wagner ima dobre komandante, ali novac je ovdje važan. Možda će instalirati nekoga iz bliskog kruga oko Putina", rekao je Trad.

Benoît Bringer, novinar čiji je dokumentarac The Rise of Wagner opisao uspon paravojske, rekao je za BBC da je jedan od vodećih kandidata general GRU-a Andrej Averjanov.

"Vjerovatno je Putinu trebalo vremena da potajno organizira prijelaz. To bi objasnilo zašto je čekao dva mjeseca prije nego što se riješio Prigožina", dodao je.

Emily Ferris iz Rusija primijetila je da će Moskva "vjerovatno naučiti lekciju da su ličnosti poput Prigožina s vlastitim opasnim ambicijama nepoznat teren", dodajući da bi "svaki novi Wagnerov vođa vjerovatno bio neko koga je Kremlj lično izabrao".

Što će biti s Wagnerovim trupama u Bjelorusiji i Ukrajini?

Veći dio prošle godine Wagner je bio najučinkovitija ruska borbena snaga u Ukrajini, sa svojim trupama koje su nakon krvavih bitaka uspješno zauzele istočne gradove Soledar i Bkhmut.

Ferris smatra da Prigožinova smrt vjerovatno neće ozbiljno utjecati na tok rata.

"Wagnerove trupe nisu bile u akciji u Ukrajini od pobune, a njihove su trupe stacionirane ili u Bjelorusiji, ili su se vratile u Ministarstvo odbrane, tako da će trenutni utjecaj na ukrajinski rat, gdje ruske snage još uvijek koče ukrajinsku protivofanzivu vjerovatno biti minimalan", primijetila je.

Dodala je kako se čini malo vjerovatnim da će se Wagnerove trupe vratiti na bojište u Ukrajini, barem kratkoročno.

Hiljade Wagnerovih boraca slijedile su Prigožina do zapadnog susjeda Rusije, Bjelorusije, nakon prekinute oružane pobune protiv ruskog vojnog vrha u junu.

U petak je bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko rekao da će do 10.000 boraca Wagnera "u sljedećih nekoliko dana" biti u glavnom kampu grupe u Osipovičima, jugoistočno od Minska.

"Wagner je živio, Wagner je živ i Wagner će živjeti u Bjelorusiji, bez obzira što se to nekome ne bi svidjelo", citirala ga je bjeloruska državna novinska agencija Belta.

Govorio je ubrzo nakon što su satelitske slike koje je analizirao BBC Verify pokazale da se nekoliko šatora u kampu rastavlja.

Fotografije je snimila američka kompanija Planet Labs. Nije jasno kada su radovi točno počeli i jesu li stanari šatora smješteni negdje drugdje u Bjelorusiji ili su napustili zemlju. Medijska skupina Radio Free Europe/Radio Liberty koju finansiraju SAD izvijestila je u četvrtak da je čak 101 od 273 šatora u kampu već srušen.

Govoreći o tom pitanju, Lukašenko je rekao da se uklanjaju samo "dodatni šatori" jer nema potrebe da ih ima toliko.

Ipak, budućnost Wagnerovih boraca je nejasna, jer mnogi bjeloruski, ruski i zapadni stručnjaci tvrde da je Lukašenko de facto marioneta predsjednika Putina, koja sluša njegove naredbe.

U isto vrijeme, neka izvještaji na društvenim mrežama sugerišu da je nekoliko Wagnerovih boraca već uputilo eksplicitne prijetnje gospodinu Putinu zbog, kako navode, njegove uloge u Prigožinovoj smrti.

Sudbina Wagnera u Siriji i Africi

Jednako je nejasna budućnost Wagnerovih trupa u inozemstvu. Grupa je postala ključni stup ruske vanjske politike, sa svojim snagama koje pomažu u održavanju vlada u Siriji, Maliju, Srednjoafričkoj Republici i Libiji u zamjenu za unosna rudarska prava.

Vjeruje se da je posljednjih dana Prigožin bio prisutan u zapadnoj Africi, gdje zapadni analitičari strahuju da je skupina nastojala proširiti svoj doseg u druge zemlje, uključujući Niger gdje se upravo dogodio državni udar.

Neki su nagađali da bi dekapitacija vodstva grupe mogla natjerati Rusiju da preispita svoje pokušaje traženja utjecaja u regiji, ali mnogi stručnjaci vjeruju da bi decentralizirana komanda grupe na kontinentu trebalo omogućiti da nastavi svoje operacije neometano Prigožinovom smrću.

Nakon juneske pobune, ruski su dužnosnici navodno odletjeli u Libiju kako bi se susreli s Khalifom Haftarom, odmetnutim generalom koji izaziva vladu u Tripoliju koju priznaju UN, i uvjerili ga u stalnu potporu Wagnerove skupine, bez obzira na Prigožinovu sudbinu.

Trad je rekao za BBC kako vjeruje da je Wagner bio toliko integriran u odbrambenu infrastrukturu afričkih zemalja da njihove operacije neće biti poremećene Prigožinovom smrću.

"Komandanti stacionirani u Siriji, Srednjoafričkoj Republici ili Maliju, tamo već imaju vrlo dobre modele i imaju slobodu djelovanja. Lokalni zapovjednici nisu pogođeni jer su operacije odvojeno operativne, imaju različite resurse za to, pa čak i sada regrutiraju za operacije u Siriji i Africi", kazao je.

I rekao je da će nepovezani odnosi skupine s ruskim obavještajnim službama ostati vrijedan alat za Moskvu, dopuštajući joj da djeluje u "sivoj zoni" gdje bi mogla slijediti interese Rusije, ali dopuštajući dužnosnicima da poriču upletenost.

Bringer rekao je za BBC da je Wagner bio "bitan u Africi" u smislu promicanja ruskih interesa.

"Struktura će tamo sigurno nastaviti postojati, možda ne više pod imenom Wagner, ali s novim šefom lojalnim Kremlju", rekao je.

Anton Mardasov, nerezidentni naučnik na Programu za Siriju Instituta za Bliski istok, rekao je da su čak i nakon Prigožinovog neuspjelog ustanka u Rusiji Wagnerovi komandanti u inozemstvu uglavnom izbjegli odmazdu Kremlja kako bi izbjegli "slabljenje ukupne pozicije Moskve".

No rekao je da druge plaćeničke kompanije sve više konkuriraju Wagnerovoj ulozi u Siriji. Nakon junske pobune Mardasov je rekao da je određenom broju Wagnerovih trupa ponuđeno prebacivanje u konkurentsku kompaniju pod nazivom PMC Redut.

"Redut je dugo radio u Siriji paralelno s Wagnerom. Upravo na Redut kladi se vojska u Siriji, ali bojali su se brzih koraka", kazao je Mardasov.

Hoće li Wagner brzo nestati iz sjećanja?

Stoga se srednjoročno gledano čini malo vjerovatnim da će Wagnerovo poslovanje biti pod značajnijim utjecajem smrti osnivača. Ali dugoročno gledano, čini se da će se Wagnerovo poslovanje reformirati u nešto novo, rekla je Emily Ferris iz Rusija.

"Najvjerovatnije je da će se Wagner razdvojiti na dva dijela, pri čemu će se preostale grupe bez vođa u Bjelorusiji raspustiti, a druga frakcija aktivna u inozemstvu pretvoriti se u nešto drugo što može biti oruđe ruske vanjske politike", rekla je za BBC.

Što se tiče Prigožinove ostavštine, Bringer rekao je za BBC da je Wagner "demonstrirao Kremlju kako privatna vojska u sjeni, sposobna djelovati potpuno mimo zakona, može biti korisna u svojim hibridnim ratovima, kao i za stjecanje utjecaja u inozemstvu."

"Ime Wagnera može nestati, ali ne i plaćenici na terenu i metoda koju je stvorio", zaključio je prenosi BBC.