Šta bi proširenje Schengena na Zapadni Balkan donijelo EU i državama regije

Bender smatra da bi EU državama Zapadnog Balkana trebala ponuditi jasan plan za pristupanje prostoru slobodnog kretanja bez graničnih kontrola.

Po njegovoj ocjeni, takav potez ne bi bio samo politički signal nego i mehanizam za jačanje saradnje u sigurnosnim pitanjima te prevazilaženje dugotrajnih graničnih sporova, prenosi DW.

Bender navodi da bi Evropska komisija trebala izraditi katalog kriterija koji bi uključivao kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, šengenski informacijski sistem, policijsku saradnju, zaštitu podataka i dodatne uslove iz oblasti vladavine prava.

Države članice bi potom svakih šest mjeseci razmatrale izvještaje o napretku, a zemlja koja ispuni uslove mogla bi dobiti saglasnost u Vijeću EU-a.

"Reforme i intenzivnija suradnja koja iz njih proizlazi mogu ojačati sigurnost, umjesto da je oslabe", naveo je.

U komentaru se posebno ističe da bi takav proces mogao pomoći stabilizaciji Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, gdje stanovništvo živi s obje strane granica. Bender upozorava da se, kako članstvo u EU djeluje sve udaljenije, vraćaju opasni narativi iz kasnih osamdesetih godina i ideje o prekrajanju granica po etničkim linijama.

NZZ prenosi i drugi osvrt iz njemačkog lista Die Zeit o planovima vlade u Berlinu da smanji broj radnih migranata sa Zapadnog Balkana.

List navodi da poslodavci i Savezna agencija za zapošljavanje upozoravaju da bi prepolovljenje godišnje kvote od 50.000 dodatno otežalo pristup radnoj snazi, posebno u ugostiteljstvu, logistici i građevinarstvu.

Zastupnica CDU-a Sandra Karstensen smatra da bi Uredba za Zapadni Balkan trebala ostati na snazi u sadašnjem obliku.