Spas Grčke - spas eurozone i EU

U redakcijskom komentaru odluke zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda da u posljednjem trenutku spasu grčku privredu list piše da je u danima prije odluke o tome da li intervenisati ili ne postalo jasno da će ishod dileme biti ujedno i odluka - da li spasti eurozonu, a samim tim i Evropsku uniju, od neminovnog raspada.

List ističe da je sada, prije  svega, neophodan  sistem za preventivno reagovanje u sličnim kriznim situacijama, bolja koordinacija fiskalne politike, i nova strategija upravljanja koja bi u narednom periodu "ispeglala" velike ekonomske i infrastrukturne razlike između zemalja eurozone, koje su i dovele do odugovlačenja i odlaganja odluke o pomoći Atini.

Na tim i takvim odlukama počiva ujedno i opredjeljenje evropskih vlada - da li će se Evropska unija dalje integrisati, ili potpuno dezintegrisati, navodi "Financial Times".

List piše i da je Angela Merkel, njemačka kancelarka, pred veoma teškim zadatkom - da njemačkom narodu, u kojem je dvije trećine stanovništva prema anketama bio decidirano protiv davanja bilo kakve finansijske pomoći Grčkoj, objasni zbog čega će se iz državnog budžeta izdvajati milijarde dolara za spasavanje ekonomije zemlje čiji su stanovništvo i vlada, bar iz njemačkog ugla gledanja, živjeli i trošili neracionalno.
		
Ministri finansija eurozone odobrili su paket pomoći Grčkoj u vrijednosti od 110 milijardi eura u naredne tri godine, od čega će 80 milijardi eura obezbijediti članice eurozone, a ostatak MMF.

 Plan pomoći Atini, koji su prihvatili ministri finansija u Briselu, najveći je u novijoj istoriji za jednu zemlju koja se suočava sa finansijskim problemima.