Prvu službenu reakciju Washingtona na izbor kubanskog parlamenta izrekao je u nedjelju dužnosnik State Departmenta za Latinsku Ameriku Tom Shannon.
"Mogućnost i potencijal za promjene postoje na Kubi, ali ta promjena mora doći iznutra", rekao je Shannon, koji je prvu "promjenu u političkom vodstvu" ocijenio "značajnom".
Glasanjem 597 članova kubanske Narodne skupštine, 76-godišnji ministar odbrane Raul Castro postao je predsjednik Državnog vijeća, pet dana nakon što je dugogodišnji čelnik Fidel Castro (81) objavio da više nije dovoljno zdrav da obavlja tu dužnost.
Prvi potez Raula Castra kao predsjednika bio je predložiti zakonsku mjeru koja će omogućiti njegovu bratu da presuđuje kod svih glavnih odluka u budućnosti, a Narodna skupština jednoglasno se složila, piše The Miami Herald, najupućeniji američki medij kada je riječ o zbivanjima na Kubi.
U svom inauguracijskom govoru Raul Castro je odao počast vladavini svoga brata, rekavši: "Fidel je Fidel. On nikada ne može biti zamijenjen."
Naglasio je da Komunistička partija ostaje vodeća snaga Kube te da će u cjelini preuzeti ulogu koju je dugo imao Fidel Castro, koji formalno ostaje njezinim čelnikom. Novi predsjednik je rekao da jedina zakonita na Kubi ostaje "vodeća i nadmoćna snaga društva i države".
U govoru se novoizabrani predsjednik osvrnuo na poruke Washingtona koji je pozvao Havanu na demokratske promjene. "Čuo sam za uvredljive i otvoreno intervencionističke izjave 'carstva' (što je naziv za SAD) i njemu bliskih", rekao je Raul Castro čitajući svoj govor.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice u nedjelju je pozvala kubansku vladu da pokrene demokratske promjene, oslobodi političke zatvorenike, poštuje ljudska prava i otvori put prema slobodnim i poštenim izborima.
Na zasjedanju koje je bilo ispunjeno pompom i odavanjem priznanja kultnom čelniku koji je toliko bolestan da je njegov glas zabilježen kao odsutan, izabrani su i ostali članovi Državnog vijeća, a među njima i čovjek br. 2 Vijeća, tvrdolinijaš Jose Ramon Machado Ventura (76).
Ostala četiri potpredsjednika također su pripadnici stare garde, uključujući i nekoliko povijesnih figura iz revolucije, kao što je Juan Alemida Bosque (80), bivši revolucionalni vođa, ministar policije Abelardo Colomoe Ibarra (68), Estaban Lazo Hernandez (63), dugogodišnji čelnik Komunističke partije i general Julio Casas Reguiero (71), zamjenik Raula Castra u ministarstvu odbrane.
Bivši kubanski politički zatvorenik Ricardo Boffil, koji sada živi u Miamiju, narugao se nedjeljnom glasanju. "Niko od tih osoba u skupštini nikada nije demokratski izabran. To što se danas dogodilo je formalna vježba bez sadržaja i valjanosti", rekao je.
"U biti, Fidel Castro je želio voditi zemlju kao kubanski vojni logor. Zato mu je brat uvijek bio desna ruka, provedeći to uz pomoć vojske", dodao je Boffil.
Predsjednik Narodne skupštine Ricardo Alarcon (70) također je izabran u treći mandat na čelu tog tijela, iako je najavljivan izbor mlađeg zastupnika.
"To neće ništa riješiti za Kubu", ocijenio je Alejandro Sardinas, bivši kubanski disident koji je prošle sedmice preselio u južnu Floridu. "Ono što Kubi treba je promjena političkog sustava, a ne zamjena jednog čovjeka drugim koji će raditi isto. Zato sam je ovdje u egzilu, iako bih radije bio na svojoj Kubi", rekao je.
"Nismo očekivali nikakve dramatične promjene. Možda će biti nekih promjena sekundarne važnosti, ali ne i bitnih promjena", rekao je Nestor, jedan od trojice svećenika koji su u nedjelju služili misu u katedrali u Havani.
"Dok je on živ, ništa se neće promijeniti. Sve će ostati isto, za sada", rekla je Yolanda (67) iz Havane za The Miami Herald.
Za Kubance u Miamiju, gdje ih živi oko 150 hiljada, nedjelja je donijela razočaravajuće okončanje jednog razdoblja za koje su se nadali da će drugačije završiti. Fidel Castro i dalje je živ, a vlast je preuzeo njegov brat.
"Želio bih da dan poput današnjeg ima više težine, ali je tužna istina da ne znači puno", rekao je Nick Guiterrez, predsjednik kluba Mladih kubanskih profesionalaca u Miamiju. "Jedini ljudi koji su glasali su ljudi koji nude isti tip vlasti. Nema slobode. Nema izbora. Oni koji žele izvesti promjene su na cesti ili u zatvoru."
The Miami Herald, prenosi Hina, ne objavljuje imena svojih novinara u Havani ni prezimena intervjuiranih Kubanaca jer njegovi novinari nemaju akreditacije koje izdaje kubanska vlada.
