SAD razmatra smanjenje vojnog prisustva na Bliskom istoku nakon rata s Iranom

Prema navodima CNN-a, takav potez bio bi još jedan zaokret u odnosu Washingtona prema regiji u kojoj je nakon napada 11. septembra 2001. naglo proširio mrežu stalnih vojnih i obavještajnih baza. Cilj je tada bio vođenje ratova i izvođenje udara u više država, uključujući Irak, Afganistan, Siriju, Iran, Jemen i Libiju.

Novi razgovori dolaze dok je u regiji i dalje oko 50.000 američkih vojnika, uz dva nosača aviona i više od deset razarača s navođenim projektilima. Dio zvaničnika istovremeno procjenjuje kako ojačati zaštitu snaga koje bi ostale, uključujući premještanje pojedinih postrojenja pod zemlju radi odbrane od raketnih i napada dronovima.

Jedan američki zvaničnik rekao je da su slabosti bile poznate godinama, ali da nije bilo hitne reakcije.

"Ranjivosti su oduvijek bile poznate, ali SAD nikada nisu djelovale hitno", naveo je.

Dodatni podsticaj za raspravu dao je višemjesečni sukob s Iranom, u kojem je, prema navodima izvora, poginulo 18 američkih vojnika, a više baza u Bahreinu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, pretrpjelo je značajnu štetu.

Dio zvaničnika razmatra i model bez stalnog baziranja osjetljivih kapaciteta, posebno za CIA-u i specijalne operacije, pri čemu bi ljudstvo i oprema ostajali u SAD-u, a u regiju bili upućivani samo za pojedinačne misije. Pentagon zasad nije saopćio šta će obnavljati, a troškovi eventualne rekonstrukcije većih baza mogli bi dosegnuti milijarde dolara.

Iako su američki predsjednici godinama najavljivali zaokret izvan Bliskog istoka, sukobi i nove krize redovno su vraćali fokus SAD-a na regiju. Načelnik mornaričkih operacija admiral Daryl Caudle prošle sedmice je poručio da se osoblje neće skoro vraćati u Bahrein.

"Nećemo se tamo vraćati uskoro. Samo želim biti potpuno iskren u vezi s tim", kazao je Caudle.