Zvanična Ankara je već povukla svog ambasadora iz Washingtona na konsultacije, napomenuvši da razmatra i druge načine odgovora.
Vlada Turske, koja je ključni saveznik i partner Americi u NATO-u, lobirala je jako u američkom Kongresu da se ne glasa o ovom pitanju. Bijela kuća je također upozoravala da će ovo glasanje naštetiti razgovorima o pomirenju između Turske i Armenija.
Rezolucija je veoma tijesno izglasana od strane Komiteta za međunarodne poslove, i poziva predsjednika Baracka Obamu da osigura da američka inozemna politika odražava razumijevanje genocida i da označi ubistva iz Prvog svjetskog rata kao takva. 23 člana Komiteta su glasala za rezoluciju a njih 22 protiv.
Turska prihvata da su zločini počinjeni ali tvrdi da je to bio dio rata a ne sistematski pokušaj da se unišiti kršćanske Armence. Armenska vlada je pozdravila ovakav ishod glasanja, nazivajući ga važnim korakom naprijed ka prevenciji zločina protiv čovječnosti.
Tokom svoje predizborne kampanje, predsjednik Obama je obećao da će masovna ubistva označiti kao genocid.
U oktobru prošle godine. Turska i Armenija su potpisale historijski sporazum o normalizaciji odnosa nakon čitavog stoljeća neprijateljstava.
Armenija želi da Turska prizna ubistva kao akt genocida, ali turske vlade redom odbijaju da to učine.
Stotine hiljada Armenaca je umrlo 1915.godine kada su masovno deportovani iz istočne Anadolije od strane Otomanskog carstva. Poubijali su ih vojnici ili su umirali od izgladnjivanja i bolesti.
Armenijci su vodili kampanju da se na međunaordnom nivou ova dešavanja priznaju kao genocid i do sada je takvo nešto uradilo 20 zemalja.
