Razarač demokratije ili mirotvorac: Zašto se Trump već može oprostiti od Nobelove nagrade za mir

Prema pisanju lista, to značajno smanjuje šanse da Trump osvoji priznanje za kojim dugo žudi. Kod dvoje članova riječ je o relativno nedavnim kritikama. Za dodjelu nagrade potrebna je podrška najmanje troje članova odbora.

U maju je Clemet izjavila da Trump čini sve kako bi razorio liberalni svjetski poredak zasnovan na pravilima. U decembru, nakon predsjedničkih izbora, Trumpa je kritikovao i predsjednik odbora Jorgen Watne Frydnes, koji je istovremeno upozorio na opasnost od ograničavanja slobode govora u demokratskim državama.

"Tokom predizborne kampanje Trump je više od stotinu puta verbalno napao medije", podsjetio je Frydnes.

Prema Trumpu se jasno odredila i druga članica odbora, bivša političarka norveške Laburističke partije Gry Larsen, koja je bila aktivna u ekološkim i humanitarnim organizacijama. Ona je 2020. godine na svojim stranicama objavila fotografiju crvenog kačketa, simbola Trumpove politike, s natpisom "Make Human Rights Great Again" ("Učiniti ljudska prava ponovo velikim"). Tokom Trumpovog prvog mandata napisala je da njegova politika ugrožava milione ljudskih života.

Trumpovu nominaciju za Nobelovu nagradu za mir najavili su Pakistan, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, kao i armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev. Pašinjan i Alijev to su izjavili kada su u augustu u Washingtonu potpisali dokument o rješavanju dugogodišnjeg sukoba između Armenije i Azerbejdžana. Trumpa je predložila i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Prema navodima medija, Trump je o mogućnosti dobijanja Nobelove nagrade razgovarao u telefonskom pozivu s norveškim ministrom finansija i bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Prema pisanju The Washington Posta, upravo bi želja da osvoji nagradu mogla biti jedan od razloga zašto je Trump odlučio aktivno se uključiti u pregovore između Rusije i Ukrajine o okončanju rata. Na društvenim mrežama sam sebe predstavlja kao političara sposobnog da smiruje međunarodne sukobe.

Ipak, da bi Trump ove godine dobio Nobelovu nagradu za mir, malo je vjerovatno – rok za podnošenje kandidatura istekao je 31. januara, svega nekoliko sedmica nakon njegove predsjedničke inauguracije. Odbor je saopćio da je primio ukupno 338 nominacija.

Detalji o kandidatima i predlagačima objavljuju se tek s pedesetogodišnjim odmakom. Prema pravilima odbora, svi članovi trebaju se složiti oko dobitnika nagrade.

"U veoma rijetkim slučajevima, kada to nije moguće, odluka se donosi većinom glasova", navodi se u saopćenju petočlanog tijela.