Ratovi u Siriji i Iraku rezultirali najvećim brojem zahtjeva za azilom u posljednje 22 godine
Izvještaj Trendovi azila za 2014. godinu navodi procjenu da je prošle godine u industrijalizovanim zemljama podnešeno 866.000 novih zahtjeva za azilom, što predstavlja porast od 45 posto u odnosu na 2013. godinu kada je registrirano 596.600 zahtjeva. Brojka za 2014. godinu najveća je od početka sukoba u Bosni iHercegovini 1992. godine.
António Guterres, Visoki komesar za izbjeglice UN-a stavio je nove brojke u povijesni kontekst.
"Stotine hiljada osoba postalo je izbjeglicama i tražiteljima azila uslijed ratova na Balkanu tokom 1990-tih. Mnogi od njih našli su utočište u industrijalizovanim zemljama Evrope, Sjeverne Amerike i u drugim zemljama. Nagli porast broja sukoba širom svijeta, a posebno dramatična situacija u Siriji, danas postavlja pred nas slične izazove. Naš odgovor mora biti jednako velikodušan sada kao i tada – da obezbjedimo pristup azilu, mogućnosti preseljenja i druge oblike zaštite za ljude koji bježe od ovih užasnih sukoba", rekao je Gutteres.
Državljani Sirije su 2014. godine bili daleko najbrojnija grupa tražitelja azila, sa blizu 150.000 zahtjeva, što znači jedan od pet zahtjeva za azilom podnešenih u industrijaliziranom svijetu. Iračani su podnijeli 68.700 zahtjeva, što je skoro dva puta više nego 2013. godine. Afganistanci predstavljaju treću najveću grupu
tražitelja azila sa blizu 60.000 podnešenih zahtjeva za azilom, a slijede ih državljani Srbije (i Kosova) i Eritreje.
Sa više od 173.000 podnešenih zahtjeva, Njemačka predstavlja industrijaliziranu zemlju sa najvećim brojem primljenih zahtjeva u 2014. godini. Jednu četvrtinu od tog broja čine zahtjevi Sirijaca. Prema procjenama, u Sjedinjenim Američkim Državama podnešeno je 121.200 zahtjeva za azilom, većinom iz Meksika i zemalja Latinske Amerike. Turska, koja je do kraja 2014. godine pružila utočište za više od 1,5 milion izbjeglica iz Sirije, primila je prošle godine 87.800 novih zahtjeva za azilom, uglavnom državljana Iraka. Švedska, sa 75.100 primljenih zahtjeva za azilom uglavnom državljana Sirije i Eritreje, je na četvrtom mjestu.
Italija je registrirala 63.700 novih zahtjeva tokom 2014. godine, najveći broj ikada u toj zemlji. Tražiteljii azila u Italji potiču uglavnom iz Malija, Nigerije i Gambije.
Valja spomenuti da je Ruska Federacija, koja nije obuhvaćena ovim izvještajem iz metodoloških razloga, primila oko 265.400 zahtjeva za privremenom zaštitom i 5.800 zahtjeva za dodjelu izbjegličkog statusa od strane državljana Ukrajine tokom 2014. godine. Istovremeno, broj Ukrajinaca koji je tražio azil u 44 zemlje koje su obuhvaćene izvještajem porastao je sa 1.400 u 2013. na 15.700 u 2014. godini.
Uprkos ukupnom porastu broja zahtjeva za azilom, novopodnijeti zahtjevi nisu
ravnomjerno raspoređeni među 44 zemlje spomenute u izvještaju. Na primjer, prvih pet zemalja na listi (Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Turska, Švedska i Italija primile su 60% svih novih zahtjeva za azilom.
Izvještaj otkriva i druge nejednakosti, kao na primjer kad se u obzir uzme broj stanovnika jedne zemlje. U odnosu na broj stanovnika, Švedska je zemlja sa najvećim brojem tražitelja azila (u prosjeku 24,4 tražitelja azila na 1.000 stanovnika, u proteklih pet godina), a slijede Malta, Luksemburg, Švicarska i Crna Gora.
Mada je većina industrijaliziranih zemalja zabilježila rast broja zahtjeva za azilom prosle godine, neke zemlje su registrirale i pad – prije svega Australija u kojoj je broj zahtjeva za azilom smanjen za 24% - sa 11.700 u 2013. na manje od 9.000 u 2014. godini. U Bosni i Hercegovini je u 2014. registrirano 50 novih zahtjeva za azilom, upola manje nego prethodne godine (100).
Izvještaj UNHCRa Trendovi azila za 2014. godinu bazira se na podacima dobijenim od vlada 44 zemlje u Europi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije i Pacifika. Broj osoba koje se prijavljuju za izbjeglički status u industrijaliziranim zemljama je tek jedan element globalne slike prisilnog raseljavanja uzrokovanog sukobima i progonom. Do kraja 2013. godine, u svijetu je prisilno raseljeno 51,2 miliona osoba uslijed progona, sukoba, opceg nasilja ili kršenja ljudskih prava. Oko 16,7 milijuna od toga su izbjeglice, a 33,3 miliona su interno raseljeni unutar vlastitih zemalja. Blizu 1,2 miliona su tražitelji azila. Izvještaj Globalni trendovi za 2014. godinu koji će UNHCR objaviti u lipnju/junu 2015. godine pružit će kompletnu sliku raseljenosti u svijetu tokom 2014. godine
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
