Karadžić je 18. maja poslao dopis Sudu u kome navodi da novinari koji su izvještavali iz BiH tokom ratnog perioda ne bi trebalo da svjedoče, ukoliko strana koja ih poziva ne dokaže da bi mogli dati direktne i ključne dokaze u vezi sa slučajem, ili ako te dokaze nije moguće pribaviti iz drugih izvora.
Sudsko vijeće Tribunala u Haagu ocijenilo je ovaj prijedlog “neozbiljnim i iscrpljujućim”, navodeći da “prijedlogu potpuno nedostaje valjana argumentacija i predstavlja uzaludno trošenje sredstava”.
Radovana Karadžića Tribunal u Haagu tereti za niz zločina počinjenih tokom rata na području BiH. Među ostalim, optužen je za genocid u deset bosanskohercegovačkih općina i u Srebrenici te za udruženi zločinački poduhvat i zločine u 27 općina.
On je u svojoj argumentaciji prijedloga naveo da je Apelaciono vijeće Haškog tribunala tokom suđenja Radoslavu Brđaninu donijelo odluku prema kojoj novinari, “kako bi radili svoj posao efikasno, moraju biti viđeni kao nezavisni promatrači, a ne kao potencijalni svjedoci tužilaštva”.
Brđanin, bivši vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Srpske, osuđen je u aprilu 2007. na 30 godina zatvora.
- U prijedlogu se traži da se isključe iz davanja iskaza potencijalni svjedoci, koji su očito kompetentni da to urade, samo na osnovu odluke u predmetu Brđanin koja nema veze s ovim prijedlogom, osim što pojašnjava da je pravo na svjedočenje ratnih reportera pitanje koje oni privatno mogu odlučiti da izvrše ili ne - stoji u odgovoru Haškog suda na prijedlog Karadžića.
Sudsko vijeće je također navelo da u Karadžićevom prijedlogu ne postoji “nijedan stvarni argument” da se odobri taj prijedlog te da će Tribunal donositi odluke o svjedočenjima “za svaki pojedinačni slučaj, prema posebnim okolnostima”.
