Iako je veoma malo vjerovatno da bi teroristi sami mogli nabaviti nuklearno oružje bez pomoći neke od država koje imaju razvijene nuklearne programe, poput Sjeverne Koreje, Pakistana ili Irana, postoji opravdana bojazan da bi neka takva organizacija mogla upotrijebiti bombu za širenje radijacije, odnosno "prljavu bombu", izvještava dopisnik Tanjuga iz Amerike.
Ovakva naprava sastojala bi se od konvencionalnog eksploziva koji bi bio obložen visoko radioaktivnim materijalom poput cezija 137, stroncija 90 i kobalta 60, koji je često u civilnoj upotrebi i ne uživa nivo zaštite poput obogaćenog urana ili plutonija, i koji bi eksplozijom bio rasprsnut na veliku površinu.
Međutim, iako je "prljavu bombu" mnogo jednostavnije napraviti od nuklearne, potencijalni teroristi bi i tu imali ozbiljan problem jer bi morali da rade s veoma radioaktivnim materijalom, a bili bi im potrebni i ozbiljna obuka i znanje da naprave bombu koja bi imala maksimalan učinak.
Ako bi za rasprskavanje radioaktivnog materijala bio upotrijebljen konvencionalni eksploziv, prvi uzrok smrtnosti bio bi upravo ovaj eksploziv, a ne radioakrivni materijal jer bi bilo veoma teško napraviti "prljavu bombu" čija bi eksplozija očuvala visoku koncentraciju radioaktivnog materijala dovoljnu da izazove trenutnu smrt.
Bolesti i smrt izazvani radijacijom nastupili bi tek nakon dužeg vremenskog perioda, i to, navode stručnjaci, "u desetak, najviše nekoliko stotina slučajeva", ali bi upotreba "prljave bombe" bila vrlo efikasno oružje za teroriste jer bi ovakva eksplozija izazvala ozbiljnu paniku kod stanovništva i ozbiljne ekonomske posljedice.
Prema istraživanju koje je 2004. godine provela američka organizacija National Defense University (NDU), "prljava bomba" bila bi "prije svega ekonomsko i psihološko oružje", jer bi uspješan napad takvim oružjem "malo vjerovatno izazvao veliki broj žrtava" i da se "takvo oružje ne može smatrati oružjem za masovno uništenje".
Istraživanje se poziva na incident iz 1987. godine kada su u Brazilu skupljači starog gvožđa otvorili kapsulu u kojoj se nalazio cezij 137 iz jedne klinike za hemoterapiju. Radijaciji iz te kapsule bilo je izloženo ukupno 249 osoba, od čega je 151 bila kontaminirana i izvana i iznutra. Ovaj incident izazvao je, međutim, samo pet fatalnih slučajeva.
NDU je, međutim, upozorio da "zbog toga što ljudi mogu progutati ili udahnuti radioaktivni materijal, nije razumno pretpostaviti da bi broj ljudskih žrtava velike eksplozije 'prljave bombe' bio mali ili zanemarljiv izvan direktnog dometa eksplozije".
S druge strane, u istraživanju se navodi da bi ovakav napad prije svega bio razoran po ekonomiju te da bi napad na neki veći gradski centar imao daleko veće ekonomske posljedice od onih koje su izazvali napadi na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.
Procjenjuje se da je obnova donjeg Manhattana poslije ovih napada koštala oko 40 milijardi dolara, dok se šteta izazvana zastojem u ekonomskim aktivnostima ne može procijeniti.
"Posljedice velike ili super 'prljave bombe' bile bi daleko pogubnije", navodi se u istraživanju i dodaje da bi cijeli region oko mjesta eksplozije koji je kontaminiran radioaktivnim materijalom morao biti evakuiran do potpune dekontaminacije te da bi zgrade koje nije bilo moguće dekontaminirati morale biti srušene, a njihovi ostatci pohranjeni na specijalnom mjestu.
Da bi spriječili širenje radijacije u slučaju ovakvog napada, američki naučnici naporno rade na nalaženju novih načina za trenutno otkrivanje radijacije odmah nakon eksplozije i "vezivanje i uklanjanje" radioaktivnih čestica. Tako su naučnici napravili specijalni skener koji se prislanja na lice osobe za koju se vjeruje da je bila izložena nervnom plinu ili radijaciji i koji za manje od trideset sekundi daje precizne podatke o nivou kontaminacije.
Naučnici su također napravili specijalan gel koji sadrži argon i koji je u stanju da bukvalno usisa i veže radioaktivne čestice koje mogu prodrijeti čak i u beton. Gel izgleda poput plastičnog filma koji se može prskati čak i iz letjelica koje bi kružile iznad pogođenog područja.
Efikasnost ova dva pomagala još uvijek, međutim, nije precizno utvrđena i na nivou je teorije, a precizno će moći da se utvrdi tek kada neko bude aktivirao "prljavu bombu", što je scenarij koji svi žele izbjeći.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
