Poslije gotovo decenije rasprava dogovoreno je da se dopuni Rimski statut, kojim je taj tribunal ustanovljen, odredbom o tome šta predstavlja "zločin agresije".
Odredbom se zločin agresije definira kao "planiranje, priprema, početak i izvršenje - od osobe u poziciji da efikasno vrši kontrolu ili da usmjerava političke ili vojne akcije države - akta agresije koji, po svom karakteru, težini i obimu, predstavlja otvoreno kršenje Povelje UN-a.
Kako je navedeno na internetskoj stranici UN-a, u rezoluciji usvojenoj na kraju konferencije u prijestonici Ugande Kampali, blokade luka i obale, kao i invazija ili napada trupa jedne države na teritoriju druge, smatraju se, po statutu, aktom agresije.
Postignuta je saglasnost da ICC ima nadležnost nad zločinima agresije, ali samo nad onima počinjenim godinu dana pošto 30 prvih država bude ratifikovalo taj amandman.
Do toga ne može doći prije 2017. godine, kada će se države članice Rimskog statute ponovo sastati da bi razmotrile amandman.
Usvojeno je također da tužioci ICC-a, ako budu željeli provesti istragu o mogućim slučajevima, to iznesu pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Tek pošto Vijeće sigurnosti odluči da je počinjen akt agresije, tužilac može nastaviti istragu.
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon pozdravio je "historijski sporazum" o definiciji agresije.
"Taj kompromisni tekst predstavlja značajan korak naprijed u borbi protiv nekažnjivosti i ka dobu odgovornosti", navodi se u saopćenju Ban Ki-moona.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
