Redovni godišnji izvještaj o ovoj temi, koji je pripremio uticajni njemački demokršćanin Elmar Brok, prihvatio je Vanjskopolitički odbor EP-a 24. juna.
U izvještaju se ističe kako EU treba poštovati preuzete obveze da će primiti u članstvo sve one zemlje koje su sada u statusu kandidata ili potencijalnih kandidata, ali da se za eventualna daljnja proširenja moraju uzeti u obzir i apsorpcioni, odnosno prihvatni kapaciteti EU-a.
U statusu kandidata trenutno su Hrvatska, Turska i Makedonija, a u statusu potencijalnog kandidata Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.
Prvi put u jednom zvaničnom izvještaju Evropskog parlamenta se također predlaže da BiH, Turska “i druge zemlje pred kojima je deset i više godina čekanja za ulazak u EU” prvo dobiju neku prijelaznu formu pridruživanja Evropskoj uniji.
“Bez obzira na razloge zašto je to tako, činjenica je da ne možemo primiti u punopravno članstvo zemlju u kojoj držimo svoje sigurnosne snage”, izjavio je Brok uoči parlamentarne debate o njegovom izvještaju.
Za Srbiju je međutim rekao da je “velika i važna zemlja bez koje se ne može ni govoriti o stabilnosti na Balkanu”.
Njemački parlamentarac, koji je dugo vremena obavljao i funkciju predsjednika Vanjskopolitičkog odbora EP-a, u svom izvještaju o proširenju generalno pooštrava kriterije za ulazak novih članica u EU, te predviđa da novih proširenja, uključujući i Hrvatsku, neće moći biti sve do usvajanja Lisabonskog reformskog ugovora koji su sredinom juna irski glasači odbacili referendumom.
“Bez Lisabonskog ugovora EU neće imati ni legalni osnov za dalja proširenja, jer sadašnja Unija je kapacitirana na maksimalno 27 zemalja članica, koliko ih trenutno i ima”, navodi se u izvještaju.
U pogledu konačnog ishoda Lisabonskog ugovora Brok je, međutim, optimist. On vjeruje da će se do kompromisa uspjeti doći “do februara ili najkasnije do proljeća naredne godine”, čime bi i proces proširenja mogao biti nastavljen neometano.
Brok također smatra da proširenje “mora ići pod ruku” s konsolidacijom unutar Unije, javlja dopisnik Radija DW.
“Ako se ne srede svi unutrašnji odnosi u vezi s funkcioniranjem institucija i ako ne učvrstimo vlastite mehanizme odlučivanja, onda će se EU podijeliti na nekoliko zemalja koje će činiti tvrdu jezgru Unije, dok će druge članice biti ostavljene na margijni - što ne bi bilo nikako dobro za budućnost evropske ideje”, ocjenjuje Brok uoči debate o njegovom izvještaju na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta.
Rapsodija Begovićevog tima odlučila prvog putnika u Premiership, QPR izborio opstanak
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
