U izvještaju se navodi da rastuća popularnost populističkih stranaka može da dovede neke od njih na vlast, dok bi partije koje su sada na vlasti mogle da stupe u nezamislive saveze.
Evropska "kriza demokratije" je rezultat jaza između elite i glasača, a u srcu evropske politike postoji praznina, umjesto ideja, navodi se u analizi.
Slab odziv glasača na izborima i pad broja članstva tradicionalnih partija su glavni uzroci ovog fenomena.
Za Britaniju, gdje se izbori održavaju u maju, prognoziran je dugačak period političke nestabilnosti i formiranje nestabilne vlade. Analitičari očekuju da će Britanska stranka za nezavisnost uzeti određeni broj glasova konzervativcima i laburistima.
Najveće promjene očekuju se u Grčkoj, gdje se prijevremeni izbori održavaju 25. januara. Ankete ukazujuna veliku popularnost ljevičarske stranke Siriza.
Ako ona formira vladu, navodi EIU, to će izazvati udarne talase širom EU i biće katalizator političkih promjena u drugim zemljama.
Ostali primjeri evropskih izbora sa potencijalno nepredvidljivim rezultatima su glasanja u Danskoj, Finskoj, Španiji, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Irskoj.
Zajednički faktor za sve ove zemlje je rast populističkih stranaka, navodi EIU.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
