Pobjednik nezavršenog rata: Veliki povratak Bashara al-Assada na svjetsku političku scenu
Uprkos tome što Assad još uvijek ne kontrolira cijelu Siriju, arapsko prihvaćanje služi legitimizaciji njegove vladavine nad tom osiromašenom i ratom razorenom zemljom.
"Assad je jednostavno odbacio kompromis i čekao da njegovi neprijatelji odustanu, i uspjelo je. Jedan po jedan vraćaju se da mu stisnu ruku i pretvaraju se da se prošlo desetljeće nije dogodilo", rekao je Aron Lund iz think tanka Century International.
Saudijska Arabija i nekoliko drugih arapskih zemalja prekinule su veze s Assadom prije više od deset godina, a Arapska liga sa sjedištem u Kairu suspendovala je članstvo Damaska 2011. jer su mnogi tada očekivali Assadovu smrt.
Ali u srijedu je sirijski ministar vanjskih poslova Faisal Mekdad posjetio Saudijsku Arabiju po prvi put od izbijanja građanskog rata 2011. godine, uoči sastanka devet arapskih država u petak u Jeddahu kako bi razgovarali o vraćanju Damaska u Arapsku ligu.
"Rehabilitacija šalje poruku opoziciji da će Assad na kraju trijumfovati i da će ih njihovi strani saveznici izdati", dodao je Lund.
Rat u Siriji počeo je nakon što su demonstracije eskalirala u smrtonosni sukob koji je uvukao strane sile i islamske ekstremiste. Više od pola miliona ljudi je ubijeno, a oko polovice prijeratnog stanovništva Sirije protjerano je iz svojih domova.
Damask sada kontrolira veći dio Sirije, nakon što je povratio velik dio teritorije koju je izgubio uz ključnu podršku saveznika Irana i Rusije. Arapske nacije ponovno su se zagrijale za Assada, počevši od Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su ponovno uspostavili veze krajem 2018. i predvodili napore za rehabilitaciju Damaska.
Ovi napori kulminirali su u srijedu Mekdadovim posjetom Jeddahu u vrijeme kada sve toplije veze između Rijada i njegovog regionalnog glavnog rivala Teherana preoblikuju politiku Bliskog istoka.
Nakon razornog zemljotresa 6. februara u Turskoj i Siriji, arapska zbližavanja s Damaskom su se ubrzala, uključujući i najsnažnije faktore, Egipat i Saudijsku Arabiju.
Assad se sada nada da bi normalizacija s bogatim zaljevskim državama mogla donijeti ekonomsko olakšanje i novac za obnovu, budući da šire međunarodno finansiranje ostaje nedostižno bez političkog rješenja sukoba uz podršku UN-a.
Odražavajući Assadovu promjenjivu sudbinu, čak je i glavni saveznik pobunjenika Turska izrazila otvorenost prema Damasku. Takvo popuštanje napetosti težak je udarac političkoj i oružanoj opoziciji u Siriji, koja je dobila uz arapsku i tursku podršku u ranim fazama sukoba.
Po svemu sudeći normalizacija odnosa s Assadom je pokušaj bliskoistočnih sila da se arapska regija vrati na ono stanje kakvo je bilo prije 2011. godine. U vremenu kada je nestabilnost obilježje globalnih dešavanja, za Bliski istok je neophodno da se vrati u stanje mira i dugoročne stabilnosti.
Odjel radiologije u ASA Bolnici na putu da bude dostupniji svim građanima BiH
